Nova školska godina u jeku epidemije koronavirusa i online Škola za život, raslojeno Sveučilište u Zagrebu i uglavnom katastrofalni rejtinzi hrvatskih sveučilišta u svijetu, nedovršeni projekti u strukovnom obrazovanju i uvođenje cjelodnevne nastave u sve osnovne škole - tek su neki od izazova u resoru znanosti i obrazovanja koji preuzima bivši i budući ministar Radovan Fuchs. Ulazeći u cipele svoje prethodnice Blaženke Divjak, taj iskusni lisac, kako mu ovih dana tepaju kolege i suradnici, dobro zna u što se upušta. A što bi svakako, po mišljenju svojih nasljednika i prethodnika Vedrana Mornara i Predraga Šustara, trebao napraviti?
U mandatu ministrice Blaženke Divjak, Radovan Fuchs bio je posebni savjetnik premijera Andreja Plenkovića za koordinaciju Ekspertne radne skupine (ERS) i reforme obrazovanja. Gotovo mjesec dana prije izbora znao je da Plenković više ne želi više surađivati s Divjak. Tako barem proizlazi iz njegove objave od 12. lipnja da HDZ u novoj Vladi neće prepustiti resor znanosti i obrazovanja HNS-u, bez obzira na izborni rezultat. Upitan je li on budući ministar, odgovorio je: 'Ne, uopće se ne radi o nekakvim pozicijama ministarstava. Ja mislim da sam ja svoju dionicu istrčao.'
Već tada je međutim najavio vrlo konkretne postizborne poteze, od donošenja nove Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije do 'vrlo brzog' aktiviranja već izrađenog metodološkog priručnika za rad s djecom s posebnim potrebama.
vezane vijesti
Tri tjedna kasnije, nakon razgovora s premijerom u Banskim dvorima, Fuchs je potvrdio da je prihvatio biti novi ministar - ujedno jedini član buduće Vlade koji je takvu vijest javnosti priopćio osobno.
Prethodni ministarski mandat, od 2009. do 2011. godine, odradio je pod ravnanjem premijerke Jadranke Kosor, koja je imala druge prioritete te je Fuchsu prepustila da potpuno samostalno upravlja zahtjevnim resorom. On je tada inicirao velike pomake u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, ali se suočio s velikim otporima u dijelu akademske zajednice, a nije imao ni dovoljno vremena ni manevarskog prostora za borbu. Može se pretpostaviti da će, uz pun mandat i snažnu podršku premijera Plenkovića, nastojati dovršiti započeto.
Prioritet će, naravno, biti eventualni povratak učenika u škole u zahtjevnim epidemiološkim uvjetima. Obrazovna reforma, smatra Fuchs, treba ići dalje, ali ne navrat-nanos. Najavio je da će zatražiti znanstvenu analizu svih učinaka, dokumenata i stanja u sustavu te korigirati sve što se pokaže potrebnim. Također, trebao bi kroz Sabor provući novu Strategiju obrazovanja, nastojeći pojednostaviti upravljanje kurikularnom reformom i eliminirati, kako je rekao, sadašnje 'paralelne linije zapovijedanja i odgovornosti' te posljedične šumove u komunikaciji.
Vedran Mornar, resorni ministar u mandatu premijera Zorana Milanovića, u suštini podržava Fuchove inicijalne najave, no ističe da bi uz revitalizaciju kurikularne reforme osobitu pažnju trebao posvetiti segmentima vrednovanja znanja učenika i financiranja visokog obrazovanja.
'Valjalo bi provesti u djelo sustav nacionalnih ispita koji bi se provodili istovremeno u osnovnim školama te ih uzeti u obzir za vrednovanje prilikom upisa u srednje škole - ili uvesti malu maturu. Djeci se sada ocjene dijele šakom i kapom. Umjesto toga treba uvesti objektivan model ocjenjivanja, a koji bi klasičnom ocjenjivanju nastavnika pridružio rezultate vanjsko vrednovanih ispita. To bi pokazalo da su sadašnje visoke prosječne ocjene neodržive', kaže Mornar, kritičan prema aktualnoj inflaciji odlikaša i očiglednim nepravdama u procesu prelaska iz osnovnoškolskog u srednjoškolsko obrazovanje. Također, u prvi plan treba staviti okvir za obrazovanje djece s posebnim potrebama, kao i darovite djece.
Po pitanju visokog obrazovanja, Mornar smatra da treba revidirati i precizirati kriterije financiranja sastavnica hrvatskih sveučilišta, pri čemu bi osnovni kriteriji trebali biti programski sadržaj fakulteta i relevantnost istraživačkog rada.
'Treba ustrojiti objektivan sustav programskog financiranja visokog obrazovanja. Novac se sada dijeli temeljem povijesnih kriterija, a potrebno je prije svega financirati istraživanja i poticati izvrsnost studenata', napominje Mornar.
Mornarov nasljednik Predrag Šustar iz mandata premijera Tihomira Oreškovića naglašava da Fuchs raspolaže golemim operativnim iskustvom vođenja Ministarstva, ali i onim u segmentu znanstvenog istraživanja te same nastave.
'Poznaje sustav, što je velika prednost, ali s druge strane čovjek s godinama postane možda i preoprezan. Ako uskladi svoje ogromno iskustvo i jako pragmatičnu inteligenciju - kažem to jer ga dobro poznajem - s pomno odabranim, smionim suradnicima, to može biti izvrsna kombinacija da se postigne nešto što je jako važno i samom premijeru, a to je da se uz ovaj uspjeh koji je postigao u Bruxellesu ovo ministarstvo s periferije na Sveticama prometne u ključni resor Vlade. Ulaganje u mlade i njihovo obrazovanje izravno je ulaganje u budućnost države. Davno sam rekao da onaj tko vodi taj resor treba biti potpredsjednik Vlade. To se mora što prije napraviti, naravno na temelju rezultata koje će Fuchs postići sa svojim suradnicima', upućuje Šustar.
Naglašava i važnost Fuchsova iskustva u sektoru međunarodne suradnje i njegovih brojnih međunarodnih poznanstava.
'Siguran sam da će on inzistirati na međunarodnoj suradnji po svim razinama sustava – ne samo visokog obrazovanja – tako da tu očekujem obnovljeno povjerenje i ravnopravno uključivanje naše dijaspore: prvenstveno akademskog dijela, ali i gospodarstvenika koji su svjesni toga da bez inovacija nema napretka', kaže Šustar.
Po pitanju kurikularne reforme, naglašava da su i dosadašnje recenzije pokazale da to u mnogim dijelovima 'nije dobro zamišljen projekt', pa bi on tu bio i nešto radikalniji. Smatra naime da nastavak reforme može uključivati neke postojeće elemente i parcijalna rješenja, no HDZ bi svakako trebao predložiti vlastitu viziju reforme za najmanje iduće četiri godine. Svakako, prvi i ključan korak upravo je donošenje nove, prilagođene Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.
'Današnje vrijeme je prebrzo da bi se mogle primjenjivati nekakve glomazne reforme; puno bolje je da se sustav kontinuirano vrednuje i po potrebi revidira po nekim temeljnim državnim interesima', smatra Šustar.
Najtvrđi orah, ipak, bit će budući zakon o znanosti, osujećen kako prije 10 godina, tako i u mandatu ministrice Divjak. Ona je za uništavanje znanosti i visokog obrazovanja optužila 'akademske klike', na čelu s rektorom zagrebačkog Sveučilišta Damirom Borasom i prorektorom Antom Čovićem. Šustar kaže da su izvrsna polazna točka za temeljitu reformu ovog segmenta upravo tri zakonska prijedloga, poznata kao 'Fuchsovi zakoni', o znanosti, visokom obrazovanju i sveučilištu.
'U međuvremenu smo izgubili jako puno vremena, deset godina, da bismo opet završili na tome. Jedan od razloga kaskanja hrvatskih sveučilišta upravo je odgađanje primjene dorađenih verzija tih zakonskih prijedloga. Da, vremena su se promijenila, ali Fuchs iznimno dobro poznaje sustav, sad ima i više iskustva i još bolju komunikacijsku strategiju', ističe Šustar, dodajući da je budući ministar odličan izbor između ostalog i jer kao tolerantan i pomirljiv komunikator smanjuje tenzije te stvara preduvjete za kvalitetna rješenja.
Međutim ključna osoba za reformu obrazovanja ipak je premijer Plenković.
'Srce promjena je obrazovanje, a premijer ne smije doživljavati taj resor samo kao izvor problema. Tu će se mjeriti razdjelnica na kojoj se vidi tko je samo političar, a tko državnik. Upravo na ulozi znanosti i obrazovanja u hrvatskom društvu mjerit će i cjelokupan mandat premijera Plenkovića', uvjeren je Šustar.
O cjelodnevnoj nastavi i sramoti Grada Zagreba
Fuchs će nastaviti projekt cjelodnevne nastave, pokrenut zbog zaostajanja Hrvatske za europskim prosjekom u broju nastavnih sati, a što pak i utječe na skromne rezultate hrvatskih učenika na PISA testovima. Naravno, cjelodnevna nastava podrazumijeva i odgovarajuću školsku infrastrukturu, dok neke škole u Hrvatskoj zbog nedostatka prostora rade u tri smjene. Govoreći o tom problemu, Fuchs napominje da je najveći broj škola s tri smjene u Gradu Zagrebu, 'što je na određeni način sramota jer sigurno bi trebalo barem u glavnom gradu s takvim gospodarskim potencijalom riješiti taj problem'.
'Započeli smo pregovore sa Svjetskom bankom oko dogradnje i izgradnje škola koje bi riješile problem što se tiče cjelodnevnog zadržavanja učenika u školama', rekao je Fuchs. Podsjetimo, razgovore sa Svjetskom bankom oko ovog projekta započela je ministrica Blaženka Divjak, još u ožujku 2019.
