Nije da je situacija bila mirna i ranije jer su tisuće tijekom policijskog sata zbog koronavirusa izlazile na prozore i balkone, lupajući loncima i zviždeći protiv Aleksandra Vučića. Pobornici vladajuće stranke s druge strane tijekom policijskog sata odgovarali su tako što su ulazili u zgrade u kojima su se penjali na krovove, palili baklje i skandirali protiv oporbenih čelnika. Nakon što je policijski sat ukinut stvari su se još zakuhale. Ispred srpske Skupštine proteklih dana gotovo svakodnevno su organizirani skupovi, bez obzira na epidemiološke mjere socijalne distance, a bilo je i napada na zastupnike vladajuće stranke.

Incidenti najbolje ilustriraju porast političkih tenzija u Srbiji uoči parlamentarnih izbora zakazanih za 21. lipnja. Stranke ne nude nikakve političke programe, već se samo nastoji privući pažnja medija. Najglasniji je Boško Obradović, vođa krajnje desnog pokreta Dveri. Obradović i njegovi pristaše prošlog petka pokušali su blokirati ulaz u Skupštinu zastupnicima vladajuće Srpske napredne stranke i ministru zdravstva.

Najgore je prošao zastupnik Marijan Rističević, kojemu su pokidali sako, a dobio je i nekoliko udaraca, nakon čega su predsjednica parlamenta Maja Gojković, kao i Vučić, osudili ponašanje Obradovića i Dveri, ocjenjujući ga kao 'fašističko'. Sukobili su se i s poznatim liberalnim političarom Čedomirom Jovanovićem, a zamjerili su mu angažman u Sarajevu, u kojem radi kao savjetnik člana Predsjedništva BiH Željka Komšića. Vučića, koji također dolazi iz ekstremno desnog srpskog političkog miljea, odgovornog za ratove nakon raspada bivše Jugoslavije, a danas se međunarodnoj zajednici predstavlja kao uglađeni proeuropski političar, oporba optužuje za nametanje autokracije potpunom kontrolom medija i ušutkavanjem kritičnih glasova.

>>>Što je Vučić govorio u okupiranoj Glini 1995.

Događaji ispred Skupštine pobudili su ogorčenje i podigli napetost među građanima Srbije, a Obradović, koji trenutno prednjači u predizbornim aktivnostima oporbe, apelirao je na to da se zaustavi atmosfera građanskog rata u Srbiji. Čelnik Dveri ujedno je jedan od četiri zastupnika koji su ovih dana štrajkali glađu na stepenicama ispred srpske Skupštine. Ideja nije njegova - nezavisni zastupnik Miladin Ševarlić započeo je štrajk zbog 'veleizdaje' jer većina u Skupštini nije prihvatila njegov prijedlog da se na dnevni red uvrsti rasprava o Kosovu.

Potom mu se pridružio Obradović, a u štrajk je krenuo nezadovoljan političkom situacijom u Srbiji i, kako kaže, diktaturom Aleksandra Vučića. Cilj mu je odgoda izbora, za koje smatra da ne postoje ni epidemiološki ni demokratski uvjeti. Štrajk glađu je počeo jer su prethodnih mjeseci, kako je rekao, od njega tražili da učini 'nešto nenasilno'.

'Evo, ja sam vas poslušao, ovo je najnenasilnije što se može učiniti', poručio je Obradović.

Istoga dana na stepenicama im se pridružilo dvoje članova vladajućeg SNS-a, Aleksandar Martinović i Sandra Božić, zbog 'neaktivnosti tužiteljstva' pod kontrolom oporbe. Riječ je o jedinstvenom slučaju štrajka glađu jer vladajući političari prosvjeduju na takav način i zapravo je riječ o štrajku glađu na štrajk glađu. Vučićevi štrajkaši su od cijele priče napravili parodiju i reality show.

Potom se u večernjim satima oko dvije tisuće Vučićevih pristaša okupilo u znak potpore potonjima, a bilo je i nekoliko desetaka Obradovićevih pristalica. Došlo je i do sukoba dviju skupina koji je zaustavila policija. Sada štrajka samo Obradović jer su se zastupnici SNS-a odazvali Vučićevu pozivu da ga prekinu, a neovisni Ševarlić objasnio je da 'štrajk za Kosovo nema smisla kad su drugi štrajkači preuzeli pažnju medija'.

Srpska oporba je razjedinjena i rascjepkana. Dio zagovara bojkot dok drugi smatraju da bi trebalo izaći na izbore. Zapravo je glavno pitanje za srpsku oporbu pod kojim bi se uvjetima trebali održati izbori jer im sadašnja pravila ne osiguravaju ravnopravnu utakmicu. Dok stranke Dragana Đilasa, Boška Obradovića i Vuka Jeremića okupljene u Savez za Srbiju zagovaraju bojkot, glumac Sergej Trifunović, čelnik Pokreta slobodnih građana, odlučio je izaći na izbore, kao i politički predstavnici pokreta '1 od 5 miliona', koji je mjesecima na ulicama prosvjedovao protiv Vučićeva režima.

Trifunović je objasnio da je prije godinu dana podržao bojkot kako bi održao jedinstvo oporbe, ali do danas nije dobio odgovor o pravom značenju bojkota te kamo to ide. Zbog toga će, najavio je, njegova stranka istaknuti kandidate na izborima. Postoji i treća opcija koju zagovara bivši srpski predsjednik Boris Tadić, danas šef marginalne Socijaldemokratske stranke, a koji je mišljenja da bi trebali izaći na izbore pa potom bojkotirati institucije. Obradović sa stepenica Skupštine Srbije poručuje da opozicija mora shvatiti da se Vučić ne ruši na način na koji to misli činiti - u jednom dahu, za jedan dan, jednim potezom.

>>>Beograđani izišli iz stanova i stigli pred Vučićev ured; prosvjedovali sat vremena bez incidenata

'Mislim da tako podcjenjuje Aleksandra Vučića jer je izgradio ozbiljan mehanizam, za koji će biti potrebno i vremena i mnogo napora da se promijeni, a to sigurno neće biti na ovim izborima', kaže Obradović i ocjenjuje da je pitanje svih pitanja ruši li se uopće Vučić na izborima. Sam Vučić, koji je iskoristio pandemiju za samopromociju i iako prema anketama prebacuje 50-postotnu podršku, pokazuje znakove nervoze. U pandemiji se okrenuo Kini te je otvoreno preuveličavao kinesku pomoć, a minorizirao europske donacije.

Pored billboarda u znak zahvalnosti kineskom predsjedniku Xi Jinpingu, danima se s reklamnih digitalnih ekrana, postavljenih uz glavna gradska raskrižja i trgove u Beogradu, u znak zahvalnosti vijorila i zastava Kine. Europski dužnosnici više puta su već od početka pandemije upozorili da je novonastala kriza postala prilika za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da 'zaigra na kartu Kine' te su kritizirali to što ne ističe pomoć koju je zemlja dobila iz EU-a, a tiho negodovanje zbog takvog zaokreta stiglo je i iz Rusije.

Što se tiče izbora, već ranije je kako bi osigurao legitimnost spustio izborni prag na tri posto kako bi skupštinske klupe popunio satelitskim strankama, a koje više ili manje kontrolira. Vučić je pojačao lojalnost birača paketom ekonomske pomoći građanima te kao mjeru protiv pandemije koronavirusa svakome tko se javi daje po 100 eura. U suradnji sa SPS-om Ivice Dačića, mogao bi i do dvotrećinske većine u parlamentu, što će mu omogućiti potpunu kontrolu i najsitnijih detalja života građana u Srbiji. No takva većina dala bi mu i mogućnost da se konačno riješi balasta kosovskog pitanja, odnosno prizna realnost da je bivša južna pokrajina davno izgubljena, naravno s prigodno upakiranim objašnjenjem koje će njegovi simpatizeri najlakše progutati.