Stoga ogromna količina proizvoda koji se ne uspiju prodati akcijski po 30 do 50 posto nižim cijenama, a radi se o zdravstveno ispravnim prehrambenim artiklima s takozvanim 'kratkim rokom' trajanja, završava u otpadu. Dobra vijest je da su u pripremi izmjene zakona o poljoprivredi, kojima bi se, između ostalog, trebao iznaći i model za doniranje hrane.

U varaždinskoj socijalnoj samoposluzi 'Kruh Sv. Antona' trenutno skrbe za 840 obitelji s područja Varaždinske županije, a prema riječima voditeljice Mare Bago, iako imaju potporu i odličnu suradnju s institucijama Grada Varaždina, Županije i Centra za socijalnu skrb, ipak je vrlo teško osigurati dovoljno hrane za sve ljude koji im dolaze jer su se našli u teškim životnim okolnostima.

'Imamo 840 obitelji koje imaju korisnička prava s područja Grada Varaždina i Varaždinske županije, a to vam je, ako uzmete da su tročlane i četveročlane obitelji, oko 2500 ljudi. Djelujemo nešto više od godinu dana, točnije, imali smo prvu obljetnicu 17. prosinca i tada smo, na početku rada socijalne samoposluge, imali 100 korisničkih obitelji. Nažalost, sve više je ljudi koji su u potrebi. To se vidi naročito utorkom i četvrtkom kada imamo podjelu hrane jer uvijek se uz postojeće korisnike pojavi još novih.

U suradnji s trgovačkim centrima i lokalnim trgovinama, naši volonteri ispred tih trgovina svake subote prikupljaju prehrambene proizvode koje im građani od srca daju. Također, imamo i jednu godišnju akciju od studenog do sredine prosinca po školama, no to nam samo dopuni zalihu. Ljudi su pred blagdane nekako darežljiviji, no nakon toga je sve teže i teže prikupiti dovoljne količine, pa smo se i sami raspitivali kod trgovaca u maloprodaji i veleprodaji da li bi nam mogli donirati hranu koja je pred istekom. No, nažalost, zakon je takav da moraju na doniranu hranu platiti PDV i više im se isplati platiti spaljivanje', kaže voditeljica Socijalne samoposluge u Varaždinu Mare Bago. Dodaje da za sad ipak nekako uspijevaju jer su 'podigli sve na noge, i građane i institucije', no radu socijalne samoposluge znatno bi pomogla izmjena zakona na način da trgovce stimulira, a ne destimulira, da viškove poklanjaju kako ne bi naposljetku ogromne količine hrane završavale u smeću, a toliko je ljudi kojima je potrebna.

Iz Porezne uprave Ministarstva financija na tportalov upit o eventualnom ukidanju ili smanjenju PDV-a na donacije hrane, priopćili su da 'Ministarstvo financija, Porezna uprava mimo odredbi Zakona nema mogućnosti za oslobađanje od plaćanja PDV-a' te pojasnili koje su trenutne stope za različite vrste namjernica.

'Ako poduzetnici koji su obveznici poreza na dodanu vrijednost doniraju dobra, odnosno hranu koja je pri isteku roka trajanja ili je ostatak od dnevne prodaje, obvezni su na tu isporuku obračunati porez na dodanu vrijednost po stopi 25 posto. U slučaju kruha i mlijeka, porez na dodanu vrijednost obračunava se po stopi 5 posto, dok se na jestiva ulja i masti, dječju hranu i prerađenu hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu te bijeli šećer od trske i šećerne repe, porez na dodanu vrijednost obračunava po stopi 13 posto. Međutim, napominjemo da se dobra s oštećenom ambalažom ili sa skorim istekom roka trajanja, koja ipak imaju neku uporabnu vrijednost, mogu prodavati po sniženim cijenama', priopćeno je.

U Ministarstvu socijalne politike i mladih neslužbeno doznajemo da se već duže vrijeme radi na tom kompleksnom pitanju, a narednih dana trebao bi se održati i zajednički sastanak ministrice Milanke Opačić s ministrima Tihomirom Jakovinom i Borisom Lalovcem.

'Novi Zakon o poljoprivredi kojim će se, između ostalog, regulirati i pitanje doniranja hrane, u saborskoj je proceduri. S obzirom na to da doniranje hrane nije do sada u Republici Hrvatskoj bilo propisano ni jednim zakonom, na ovaj način stvorene su pretpostavke za kvalitetno uspostavljanje sustava.

Ministarstvo poljoprivrede će s Ministarstvom zdravlja, ali i Ministarstvom socijalne politike i mladih i ostalim nadležnim ministarstvima – pa tako i s Ministarstvom financija, krenuti u izradu pravilnika kojim će detaljnije propisati okvire za funkcioniranje sustava doniranja hrane i hrane za životinje čiji temeljni cilj će biti sprječavanje uništavanja velikih količina hrane, zaštite okoliša i pomoći socijalno ugroženim i osobama pogođenih elementarnim nepogodama i prirodnim katastrofama.

Ujedno, propisat će se uvjeti koje hrana mora zadovoljiti da bi se mogla donirati, a to je njena zdravstvena sigurnost i zdravstvena ispravnost, kao i odgovornosti subjekata u poslovanju s hranom koji sudjeluju u lancu doniranja hrane, te uvjeti, kriteriji i načini doniranja hrane i hrane za životinje', odgovorili su iz Ministarstva poljoprivrede na upit o najavljenim zakonskim izmjenama kako bi se potaknulo trgovačke lance i proizvođače na doniranje, a ne spaljivanje hrane.

Naši zakoni usklađeni su s pravnim okvirom Europske unije pa smo stoga SDP-ovu zastupnicu Biljanu Borzan, koja se u posljednje vrijeme bavila temom doniranja hrane na razini EU, upitali može li pokrenuti mini kampanju kako bi prehrambeni proizvodi u roku, dok su valjani i zdravstveno ispravni, bili donirani, umjesto što iz čiste računice, to jest veće isplativosti, ako se prethodno ne uspiju 'akcijski' rasprodati, završavaju u spalionicama.

'Problem je u takozvanoj 6 EU direktivi o PDV-u koja praktički zabranjuje nultu stopu tog poreza u zemljama članicama. Dakle, to se odnosi i na doniranje hrane od strane pravnih osoba poput trgovačkih centara kojima se više isplati hranu bacati', poručila je Borzan. Dodaje da je istraživala mogućnosti kako da se ta direktiva promijeni, no šanse su jako male. 'Dakle, na zemljama članicama je da pronađu način kako doniranje hrane osloboditi poreza. Određene mogućnosti postoje', kazala je Borzan, napomenuvši kako ima saznanja da naše Ministarstvo socijalne skrbi intenzivno radi na tome.

'Direktive koje su usvojene prije našeg ulaska u EU su i za nas obvezujuće. Način njihove izmjene je vrlo kompliciran i ne polazi iz Europskog parlamenta. Međutim, nastojat ćemo iskoristi sve instrumente koje kao zastupnici imamo', obećala je Borzan.