Cilj je sanacije popravak oštećenja i sprečavanje prodora oborina u građevinu, navodi se u natječaju, a treba biti izvršena tako da se 'izvede uklanjanje svih dijelova postojeće krovne membrane i slojeva toplinske izolacije i eventualno betona u padu pod folijom do nosive konstrukcije', a potrebna je i 'izrada nove toplinske i hidroizolacije krova s laganom betonskom glazurom u padu prema elementima odvodnje'. Osim izrade novih odvodnih slivnika i vertikala, planira se izvesti i 'postava visećeg žlijeba strehe rashladne stanice prema istočnoj strani za prikupljanje oborina s kosog krova'.

Po završetku radova, koji moraju biti završeni u roku od 60 dana, uslijedit će i provjera rezultata u vidu testa 'vodenom probom u roku od 24 sata'. Radovi će se izvoditi svaki dan pa i vikendima, ali to ne bi trebalo ometati Autobusni kolodvor jer se navodi da će sve službe raditi po normalnom rasporedu.

Kolodvoru bi, međutim, trebala obnova u cjelini jer već gotovo 20 godina nije značajnije renoviran. Utemeljen je, podsjetimo, 1961., a sadašnji izgled poprimio je 1987. kada je izgrađena nova kolodvorska zgrada s pripadajućim terminalima pred Univerzijadu u Zagrebu. Njime godišnje prolaze stotine tisuća ljudi, a redoviti posjetioci su primjerice i golubovi koji putnicima i u čekaonicama u zatvorenom dijelu prave društvo dok čekaju autobuse i mogu proučavati derutno stanje objekta za koji se na njegovim internetskim stranicama tvrdi da je 'najveći i najsuvremeniji objekt takve vrste u ovom dijelu Europe', štoviše, 'jedan od ljepših objekata ove namjene u Europi'.

Ne ulazeći u ovom trenu u problematiziranje tih tvrdnji, podsjetimo da je predsjednica Uprave zagrebačkog holdinga Ana Stojić Deban krajem listopada ove godine najavila da se za 'sljedeću godinu planira uljepšavanje Autobusnog kolodvora, a za početak će osigurati parking ljudima koji idu na taj kolodvor'.