Riječka tvrtka Jadran Galenski Laboratorij (JGL) objavila je danas impresivne poslovne rezultate za prošlu godinu koji su je lansirali na drugo mjesto po veličini u farmaceutskom sektoru iza Plive. Tim povodom porazgovarali smo s vlasnikom i direktorom JGL-a Ivom Usmianijem
Usmiani je na čelu kompanije od samog početka, 1991. godine, i sve do danas kompanija samo povećava svoje prihode i širi poslovanje.
Vaša tvrtka iz godine u godinu raste. U pet godina krize udvostručili ste prihode. Kako vidite budućnost kompanije kada je riječ o vlasničkoj strukturi. Hoćete li izaći na burzu ili ćete tražiti strateškog partnera?
Postoji interes mnogih kompanija za preuzimanjem, no naš je stav taj da u ovom trenutku imamo još prostora za razvoj i rast bez strateških partnera. Više se bavimo evaluacijom potencijalnih akvizicija, brendova ili tvrtaka u Jugoistočnoj Europi i ZND-u koje bi mogle biti u sinergiji s našim interesima.
No budući da smo sada prvenstveno posvećeni investiciji na Svilnom, čija je vrijednost 45 milijuna eura, nemamo previše prostora za dodatna ulaganja.
Rasli prihodi i povećan izvoz Prošle je godine JGL poslovao s rekordnom dobiti u iznosu od 72 milijuna kuna, uz rast prihoda za 11 posto te povećanje izvoza za 16 posto.
Strategijom razvoja novih proizvoda i širenjem na nova tržišta, ukupni konsolidirani prihodi JGL Grupe narasli su sa 1,5 milijuna kuna u 1991. na 877 milijuna kuna u 2013., navode iz JGL-a.
Dodaju kako je, nakon uspješne 2012., koju je obilježila snažna stopa rasta na inozemnim tržištima te investicijski ciklus u proizvodne prostore i opremu, u 2013. uslijedio daljnji rast poslovnih rezultata, posebice rast izvoza od 16 posto.
Ukupni prihodi JGL-a d. d. (core business) u 2013. rasli su po stopi od 11 posto i iznosili su 685 milijuna kuna, od čega je 510 milijuna kuna realizirano na izvoznim tržištima te je tako u strukturi ukupnih prihoda izvoz dosegao 77 posto. Pritom, ističu iz JGL-a, najznačajniji rezultati prodaje postignuti su u Regiji ZND-a, prvenstveno na tržištu Rusije, gdje se bilježi rast od 24 posto.
Na hrvatskom tržištu, koje je drugo najvažnije tržište za JGL, prodaja je lani realizirana na razini od 99 posto u odnosu na 2012., što upućuje na daljnju stagnaciju i recesiju u domaćim okvirima, kažu iz JGL-a.
Prošla je godina završila s rekordnom neto dobiti u visini 72 milijuna kuna, a broj zaposlenih je tijekom 2013. povećan za 58 novih djelatnika, na ukupno 660. (Hina)
Trenutačno pregovaramo s devet multinacionalnih kompanija i preko jedne od njih plasirali bismo svoje proizvode na tržište Europe - bilo da se radi o prodaji licenci, ugovornoj proizvodnji ili ekskluzivnoj distribuciji naših brendova.
Svaki razvoj novog tržišta traži investicije i mi nažalost trenutačno nemamo kapacitete za veliko ulaganje. Znači, u Europi nećemo ići u razvoj vlastite prodajne mreže kao što to sada radimo u Rusiji, Ukrajini i Kazahstanu.
Paralelno, naša tvrtka JGL North America LLC krenula je s distribucijom i prodajom JGL proizvoda na američkom tržištu. Prošle je godine realiziran i prvi izvoz proizvoda Aqua Maris na tržištu Italije, a aktivno se fokusiramo i na rastuća tržišta poput Brazila, Indije i Kine.
Jeste li zadovoljni s odnosom aktualne vlasti prema farmaceutskom sektoru?
S jedne strane ističe se kako je farmaceutski sektor od strateške važnosti za Hrvatsku dok nam se s druge reže grana na kojoj sjedimo. Godinama trpimo pritisak HZZO-a da spustimo cijene generičkih lijekova. Neke su već smiješno niske pa imate lijekove koji su jeftiniji od bombona.
Politika HZZO-a najviše pogađa domaće proizvođače koji imaju manje od 30 posto udjela na hrvatskom tržištu, a u najnovijem sniženju cijena iz veljače domaće tvrtke su participirale dvostruko više od svog tržišnog udjela s iznosom od 154,7 milijuna kuna. Te su cijene referentne za čitavo tržište Jugoistočne Europe, poput Srbije i BiH. Ako se nastavi takva politika, u konačnici će doći do dramatičnog pada proizvodnje domaće industrije i velikog otpuštanja radnika.
Znači, tražite da se uštede u zdravstvu naprave u drugim sektorima?
Najveći troškovi su u bolnicama, ali tu je najteže rezati. To je traumatičan proces koji nije politički oportun. Vlada je napravila mnogo posla u zdravstvu, ali efekti se još ne vide. Izuzetno je bitno da se postavi jasna i održiva strategija.
Naše zdravstvo visoko je socijalno odgovorno, ali jasno je kako postojeći paket usluga hrvatsko gospodarstvo i društvo ne mogu financirati. HZZO pokriva 90 posto zdravstvenih usluga, a osiguranici participiraju svega sa 10 posto vrijednosti dok je to u Europi najviše 80 posto, a u prosjeku 60 do 70 posto. Jasno je da moramo zadržati solidarno zdravstvo, ali i druge strane smatram da moramo razvijati i privatno zdravstvo, kao i privatno zdravstveno osiguranje. Mislim da je to neminovno.
Izrazili ste načelan interes za ulaganje u Imunološki zavod. Je li to još aktualna priča?
Očekujemo skori poziv od Vlade i omogućavanje dubinskog snimanja stanja u Imunološkom. Bez toga je teško dati bilo kakvu ponudu, a s naše bi strane to bilo i neozbiljno. Još se ne zna ni kakav će biti model ulaganja, no zainteresirani smo i ako se Imunološki ponudi na prodaju kao cjelina.
Kako komentirate najavu Milana Bandića da će se Grad Zagreb uključiti u utrku za Imunološki?
Smatram da Imunološkom zavodu treba strateški partner koji zna biznis. Radi se o području farmaceutike koje traži visoko ekspertna znanja. Bez strateškog partnera ta tvrtka teško može opstati. Svjedoci smo što se desilo s IMZ-om dok je vlasnik bila država.
JGL zahvaljujući internacionalnom iskustvu, širokoj distribucijskoj mreži i znanju u sterilnoj farmaceutskoj proizvodnji može biti idealan partner Zavodu koji bi njegove brendove vratio na svjetsko tržište. Međutim, očito je kako čitava priča oko IMZ-a sve više skreće u politiku, a JGL u takvoj ne namjerava sudjelovati. Osim toga, ne radi se o malim ulaganjima, govorimo o investiciji od nekih 30-ak milijuna eura
