Bivši američki predsjednik Donald Trump nakon neuspješnog atentata na njega bez problema je osigurao republikansku nominaciju za novi mandat u Bijeloj kući, pa čak i podršku donedavno žestokih unutarstranačkih rivala koji su ga javno uspoređivali s Hitlerom. S druge strane, momentum definitivno nije povoljan za aktualnog predsjednika Joea Bidena i njegove demokrate
U tom taboru i dalje se - katkad stidljivo, katkad poprilično glasno - čuju pozivi Bidenu da u posljednji trenutak odustane od kandidature i prepusti mjesto nekom mlađem, ili barem vitalnijem. Ako se odluči na taj korak, Demokratska stranka ima još vrlo malo vremena za njega.
O političkoj situaciji u SAD-u, ishodu skorih predsjedničkih izbora i njihovim reperkusijama na međunarodnu scenu tportal je razgovarao s dr.sc. Goranom Grgić, profesoricom i predavačicom američke unutarnje i vanjske politike pri Centru za američke studije na Sveučilištu u Sydneyju, trenutno pri Sveučilištu ETH Zürich - Centar za sigurnosne studije. Ona je, inače, politička analitičarka američkih mainstream medija.
'Nakon napada na Trumpa stvari se drastično mijenjaju: ako je i postojala sumnja da republikanci nisu potpuno ujedinjeni oko njega, ona je sada potpuno otklonjena i ta stranka sada kontrolira narativ, konsolidirana je. U Demokratskoj stranci, s druge strane, cijeli prošli tjedan bilo je izuzetno puno previranja i poziva Bidenu da odstupi, od kongresnika i senatora pa do Georgea Clooneyja, i premda oni nastoje ostaviti dojam snage i jedinstva, evidentno je da postoji razjedinjenost. O tome doslovno svakog dana i svakog sata pristižu nove informacije', kaže prof. Grgić za tportal.
Dodatna nes(p)retna okolnost za Bidena jest da je - taman dok se trudio promijeniti narativ da je slab i iscrpljen - zaražen covidom. Bolest dakako nije sramota, ali odmaže mu u stvaranju predodžbe da je spreman za borbu. Naprosto mu ne ide u prilog činjenica da izgleda umorno i potrošeno premda zapravo nije puno stariji od Trumpa, smatra Grgić.
'Konvencija Demokratske stranke održava se koncem kolovoza u Chicagu i dosad se spekuliralo da će se prije nje provesti virtualno roll call brojenje glasova kako bi se spasilo Bidena time što bi ga se ranije službeno nominiralo, pa da glasanje na konvenciji bude samo formalnost, obična PR-ovska vježba i ništa više.
No sve glasnije se s više utjecajnih adresa čuje da bi Biden ipak trebao odstupiti - iskusni demokrat iz Kalifornije Adam Schiff rekao je da je vrijeme za to, utjecajna Nancy Pelosi istupila je u istom tonu, a na njih se nadovezao lider demokratske većine u Senatu Charles E. Schumer. Jedno je sigurno: ako zbilja žele zamijeniti Bidena drugim kandidatom, imaju još jako malo vremena za to i ne bi uopće trebali čekati jer ovo im postaje 'smrt s tisuću malih rezova', objašnjava Grgić za tportal.
Kao eventualne Bidenove nasljednike kuloari najprije spominju njegovu trenutnu potpredsjednicu Kamalu Harris, no sugovornica tportala ostavlja mogućnost da se otvori i nešto širi manevarski prostor te da u ime demokrata iskoče osobe poput guvernera Kalifornije Gavina Newsoma ili guvernerke Michigana Gretchen Whitmer.
'Na drugoj pak strani trenutno se odvija proces mitologizacije lika i djela Donalda Trumpa, kojega su podržali svi donedavni unutarstranački oponenti; njemu je nakon pokušaja ubojstva dodijeljena uloga žrtve političkog progona i političkog nasilja te je sada neka vrsta mučenika koji je usprkos svemu toliko požrtvovan da je odustao od lagodnog života u mirovini kako bi spasio Ameriku. Bez sumnje, ako osvoji vlast, njegov će mandat biti sličan onom prvom, samo još opasniji', uvjerena je Grgić te svoju tezu između ostalog argumentira kadrovskom križaljkom u Bijeloj kući.
'U prvom Trumpovu mandatu ondje je bio okružen ljudima iz bivšeg establišmenta Republikanske stranke, 'starom gardom' - pa i potpredsjednikom Mikeom Penceom - koji su do neke mjere ipak imali mogućnost moderiranja raznih politika. Sada se Trump ipak okružio ljudima koji znaju kako će, jednom kada dođu na vlast, koristiti poluge moći', objašnjava sugovornica tportala.
Ona upozorava da američka javnost od Trumpa očekuje provedbu Projekta 2025., iza kojeg stoji The Heritage Foundation, a koji zapravo predstavlja ideološku skicu vladavine potencijalnog idućeg američkog predsjednika - obračun s navodnom 'dubokom državom' i njenom birokracijom, politička imenovanja na stručne funkcije, rezove u raznim agencijama i unutar izvršne vlasti, a posebno tako da se utječe na klimatsku politiku ili na reproduktivna prava žena.
Što je Projekt 2025.
Osim atentata na predsjedničkog kandidata Republikanske stranke Donalda Trumpa i sumnje u kognitivne sposobnosti demokratskog kandidata Joea Bidena, visokom politikom SAD-a posljednjih tjedana dominira treća tema oko koje se lome koplja ljevice i desnice, a riječ je o Projektu predsjedničke tranzicije 2025., skraćeno zvanom Projekt 2025.
Projekt predsjedničke tranzicije 2025. inicijativa je koju je organizirala Zaklada Heritage (Heritage Foundation), a cilj joj je promicanje konzervativnih i radikalno desničarskih političkih prijedloga što daju smjernice, ali i nude konkretna rješenja za preoblikovanje federalne vlade SAD-a u korist, kako se nadaju, republikanskog predsjednika koji bi trebao preuzeti dužnost 2025. godine, naravno ako pobijedi demokratskog kandidata, a koji će, unatoč sve većim opiranjima iz vlastite stranke, vjerojatno biti aktualni predsjednik Joe Biden. (Vanja Moskaljov)
'Za Trumpovu vanjsku politiku indikativan je izbor kandidata za potpredsjednika: radi se o senatoru iz Ohija J. D. Vanceu, vrlo zanimljivom liku koji je prošao put od apsolutnog protivnika Trumpa - kojega je otvoreno uspoređivao s Hitlerom - do glavnog promotora njegove politike sažete pod krilaticom 'Make America Great Again'. Vance je bio u službi u Iraku, potom je diplomirao pravo na Yaleu, ali kroz cijelu svoju karijeru bio je izrazit protivnik američkog intervencionizma. Kada se prije dvije godine natjecao za Senat, bio je jedan od rijetkih glasova protiv miješanja SAD-a u rusko-ukrajinski rat. Protivio se slanju pomoći Ukrajini, prijateljevao s Viktorom Orbanom i upravo na Mađarsku gledao kao na primjer toga kako se država treba voditi. Ako on ostane pri takvim stavovima, može se očekivati da se tradicionalne veze Europe i Amerike neće održavati kroz institucije poput NATO-a i EU-a, nego preko istomišljenika poput Orbana', kaže Grgić.
U eventualnom drugom Trumpovu mandatu u Bijeloj kući, pojašnjava, sasvim sigurno može se očekivati zaokret u odnosu SAD-a prema transatlantskim odnosima - i upravo zato su se čelnici NATO-a na nedavnom samitu potrudili što više institucionalizirati pomoć Ukrajini te preuzeti konkretne obveze barem da inicijalni udar u slučaju smjene vlasti u SAD-u ne bude previše razoran.
'Općenito, može se očekivati propitkivanje američke predanosti NATO-u, radikalan zaokret u borbi protiv klimatskih promjena i odustajanje od multilateralnih inicijativa - dok se aktualni predsjednik zalaže za udruživanje sa saveznicima i partnerima, Trump bi sve rješavao samostalno ili eventualno na bilateralnim bazama. I da, izvjesno je da će se na Kinu i dalje gledati kao na strateškog rivala, tu se ništa neće promijeniti', dodaje Grgić.
Sve ovo, dakako, scenariji su za eventualni trijumfalni povratak Trumpa u Bijelu kuću. Što u ovom trenutku ne samo da nije nemoguće, nego se, nakon atentata i istovremeno zbog sve nemoćnijeg protukandidata, čini poprilično realnim.