Zastupnički dom Sabora u listopadu 1993. godine donio je izmjene i dopune Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju prema kojem se staž računa u dvostrukom trajanju vremena koje je osiguranik proveo u sastavu Hrvatske domovinske vojske mobilizirane od 17. travnja 1941. do 15. svibnja 1945, odnosno, u zarobljeništvu kao pripadnik hrvatske domovinske vojske u tom razdoblju, kao i vrijeme provedeno u zarobljeništvu u razdoblju od 16. svibnja 1945. do otpuštanja iz zarobljeništva
Na adresu Vlade RH jučer je stigao apel organizacije Simon Wiesenthal koji se bavi traganjem za preživjelim nacistima i njihovim suradnicima, u kojem traže da se ukinu mirovine koje dobivaju ustaše.
Prema statistici mirovinskog osiguranja, živih pripadnika Hrvatske domovinske vojske koji primaju mirovinu ima oko devet tisuća, a prosječna mirovina im je nešto veća od dvije tisuće kuna.
No među njima nema ustaša, ustvrdio je jučer za Novu TV bivši predsjednik Stjepan Mesić koji je u vrijeme donošenja zakona koji to regulira bio predsjednik Sabora. Mesića je podsjetimo u emisiji 'Nedjeljom u 2' na HRT-u prozvao povjesničar Hrvoje Klasić ustvrdivši da je Mesić bio na čelu Sabora kada je ustašama omogućeno da dobiju mirovinu.
'To možete vidjeti u saborskim dokumentima, obrazloženje za taj zakon bilo je da mirovine trebaju dobiti preživjeli domobrani jer oni su bili mobilizirani u NDH-azijsku vojsku i na njih se to odnosilo, na one koji su mobilizirani, a ustaše su bili stranačka vojska i na njih se to ne odnosi', kazao je Mesić.
Tportal je od Sabora dobio obrazloženje na koje se Mesić poziva i u njemu stoji kako on navodi da se to odnosi samo na domobrane. Zanimljivo da je Zakon jednoglasno izglasan u Saboru, donesen je po hitnom postupku, a iz fonograma je vidljivo da o njemu nije bilo nikakve rasprave među zastupnicima.
U drugom sazivu Sabora, te 1993. godine, sjedilo je 85 zastupnika HDZ-a, 14 HSLS-a, 11 SDP-a, 6 HNS, 5 HSP, 3 SNS, 3 HSS, koalicija DA-IDS-RDS imala je šest zastupnika, a bilo je i pet nezavisnih zastupnika.
