Gotovo sve je iznenadilo to što je predsjednik Zoran Milanović za datum izbora izabrao srijedu 17. travnja. Iako se spekuliralo o nedjeljama u travnju i svibnju, s obzirom na to da su one neradni dan, Milanović je odlučio iskočiti iz ustaljene prakse te je odredio da će izbori biti usred tjedna, a time i taj dan postaje neradni.

Ustavnopravno i zakonski ova je opcija dozvoljena, kaže za tportal ustavna stručnjakinja Sanja Barić, no donosi velike probleme.

'Škole, bolnice, fakulteti, muzeji, privatni poslodavci... tu su financijske i ekonomske posljedice. Što to znači za trgovine, hoće li raditi ili ne, jesu li u režimu praznika ili neradnih nedjelja? Uz to, treba organizirati te izbore, biračka mjesta su uglavnom u mjesnim odborima, vrtićima, školama, na fakultetima. Na fakultetu imamo nastavu do 20, 21 sat, škole isto imaju nastavu, kad će se sve to skupa pripremiti?' kaže Barić.

Prva nedjelja u kojoj su se mogli održati izbori je 21. travnja, samo četiri dana kasnije. 'Što ti u životu znače četiri dana kasnije? Bez obzira na sve argumente, čini mi se da je predsjednik države stavio sebe u fokus i zakomplicirao život biračkim odborima. Odluka o danu izbora možda može imati učinak na njih, ali zašto srijeda? Jedini učinak je da ćemo imati financijske gubitke, da škole i fakulteti neće imati nastave pa će se to morati nadoknađivati; komplicira život svima. A radi se o četiri dana prije. Očito je htio da se o njemu priča i da on bude neki faktor', poručuje Barić.

Iako nije politička analitičarka, kaže da je njen dojam da ovo ide na ruku HDZ-u, a pritom spominje sve one koji žive i rade izvan Hrvatske, a koji još uvijek imaju prijavljeno prebivalište u RH i koji se neće samo tako moći vratiti na glasanje. 'Čini mi se da takvi baš nisu glasači HDZ-a', poručila je.