Kao prvo, tko pročita ovaj komentar do kraja, stvari će mu možda biti manje jasne nego prije što ga je počeo čitati. Ne zato što bih ikoga podcjenjivao, jer sam ja prvi na kojega se to odnosi. Kao drugo, jasan je zamor javnosti oko političke igre zadobivanja vlasti i dok neki možda još imaju strpljenja i razumijevanja, drugi bi željeli da se ova stvar već jednom "presjeće". Ako ste već naumili nastaviti čitati ovaj komentar, pokušajte zatomiti političke strasti, jer namjera mi je zagovarati ustavnu vladavinu, a ne bilo koju političku vlast.

Predsjednica Republike sastala se sa ustavnim stručnjacima kako bi se s njima konzultirala o svojim ovlastima i položaju u trenutnoj političkoj i ustavnopravnoj situaciji.

Ustavni stručnjaci su bili na Pantovčaku "jedinstveni i zadovoljni smo jer nas je predsjednica uvjerila da će se čvrsto držati Ustava, a to nam je bio cilj", kako je novinarima rekao profesor Zvonimir Lauc s osječkog Pravnog fakulteta.

Apsolutno je za pozdraviti potez Predsjednice Republike da sasluša savjet struke, koji bi trebao poslužiti kao primjer svim drugim "političkim elitama".

Stoga je za svaku osudu izjava ispod svake razine, predsjednika tehničke vlade Zorana Milanovića: "U strankama se okupljaju stručnjaci. Pustimo stručnjake koji se okupljaju u kavanama i klubovima nakon izbora. Neka stranke ponude biračima, a ne nakon izbora da idemo po stručnjaka u svoje selo."

Većina profesora ustavnog prava koji su jučer bili na Pantovčaku neupitni su znalci, koji su svoj radni vijek posvetili stručnom izgrađivanju o čemu se može uvjeriti i uvidom u njihovu znanstvenu bibliografiju i akademski životopis. Većina njih uživa moje duboko stručno i osobno poštovanje i odmah se moram ograditi da sve što pišem u nastavku nije argumentum ad hominem

Nakon jučerašnjeg sastanka Predsjednice Republike i ustavnih stručnjaka možemo si postaviti pitanje je li Ustav Otajstvena objava koju mogu čitati i razumjeti samo neki ili bi trebao bit jasan svima. Ako nije jasan većini Hrvata, je li dovoljno da ga protumači uski krug "posvećenih" koji će ga zatim priopćiti javnosti kao neupitnu Objavu koju politička i državna tijela i građani trebaju bespogovorno prihvatiti.

Smijemo li stoga Vi i ja propitivati zaključke do kojih su ustavni stručnjaci došli zajedno s Predsjednicom o njezinim ovlastima u sadašnjem političkom trenutku?

Profesorica Sanja Barić u intervjuu Jutarnjem listu objavljenom 12.12. kaže: "A Ustav je vrlo jasan svakome, pa i onome tko nije pravnik.", da bi u intervjuu na N1 nakon razgovora s Predsjednicom izjavila: "Žalosno je što naše građanstvo ne poznaje temelje Ustava, pa im je lako intuitivno tumačiti Ustav na pogrešan način. Nije tu nitko kriv, nego nedostaje osnovnog građanskog obrazovanja u državi, pa je lakše u ovakvoj državi stvoriti krizu i paniku."

Ako su profesori i jedan docent od Predsjednice i otišli s jedinstvenim mišljenjem, je li to bio slučaj do tada? Ako ste još uvijek pri čitanju ovog komentara, razmotrimo.

Oko pitanja imenovanja mandatara za sastav Vlade i rokova za njegovo imenovanje u stručnim krugovima je i prije susreta na Pantovčaku postojao jedinstveni stav struke s kojim se apsolutno slažem. Nakon susreta na Pantovčaku ustavnopravni stručnjaci iznijeli su svoj zajednički stav o ustavnopravnoj poziciji Predsjednice Republike ako mandatara ne bude mogla imenovati ni u razumnom roku, a u pogledu njezinih ovlasti da imenuje privremenu nestranačku Vladu i istodobno raspiše prijevremene izbore za Hrvatski sabor.

U pogledu konstituirajuće sjednice Hrvatskog sabora i njezina nastavka nakon razgovora na Pantovčaku zaključili su da je za sazivanje prekinute konstituirajuće sjednice Sabora nadležna predsjednica, a da se prekinuta konstituirajuća sjednica mogla nastavi samo istoga dana do ponoći, a nakon tog roka više ne.

U izjavi Glasu Slavonije objavljenom 12.11. profesor Lauc kaže da 'ako već za nekih 25 dana ne uspije konstituiranje Sabora, to bi nas odmah odvelo novim izborima'. Zatim 5.12. u izjavi Jutarnjem listu kaže: "Budući da nije izabran predsjednik Sabora, čime se Sabor nije niti konstituirao, prekinuo je sjednicu (predsjedavajući Josip Leko, op. a.) i nastavit će je kada se stvore uvjeti. Predsjednica Republike je svoju ustavnu ulogu ispunila kada je Sabor sazvala na prvo zasjedanje. Prekinutu sjednicu nastavlja predsjedavajući, a to je Leko." Profesorica Barić u izjavi od 12.12. Jutarnjem listu kaže: "Ustavna obveza predsjednice se iscrpljuje u sazivanju (konstituirajuće, op. a.) sjednice, a ona se dalje vodi prema odredbama saborskog Poslovnika. On propisuje da sjednicom predsjeda predsjednik bivšeg Sabora ili najstariji zastupnik. Dakle, onaj tko predsjeda sjednicom, može je i prekinuti. U Ustavu ne piše da bi predsjednica sazivala prekinutu sjednicu niti postoji koja druga odredba iz koje bi to proizlazilo. Smatram sasvim logičnim to što je učinio Leko."

Tko je do jučer spominjao istek roka za sazivanje nastavka sjednice Sabora do ponoći 3. 12.? Zašto i iz kojih propisa je sada utvrđen ovaj rok i kako je on proizašao cjelovitim tumačenjem Ustava i njegovih "najviših vrednota"? Saziv, zasjedanje i sjednica predstavničkog tijela su različite stvari, zar ne?

Profesori i jedan docent su također suglasni "jer se čini da se oko toga nastoji napraviti prijepor, čak i ako se konstituira Sabor, predsjednica ga može raspustiti i raspisati prijevremene izbore ako se ne iznjedri mandatar, odnosno ako se kasnije ne izglasa Vlada." Prilikom pitanja oko utvrđivanja datuma oko raspisivanja prošlih parlamentarnih izbora docent Palić je 26.8. izjavio da predsjednica nema ustavnu mogućnost raspisati izbore prije nego što se Sabor raspusti, "to bi bilo kršenje Ustava, jer je predsjednica vezana raspuštanjem ili istekom mandata Sabora. Tek tada se aktivira ovlast po kojoj određuje datum izbora, ali i tada je ograničena rokovima". Tvrditi da je drugačija pozicija Predsjednika Republike prilikom raspuštanja kada se Sabor raspušta a Vlada postoji, i Sabora ako nakon izbora nije formirana Vlada, ali je konstituiran Sabor, zanemaruje činjenicu da u obje situacije Sabor postoji kao tijelo državne vlasti (načelno) neovisno o izvršnoj vlasti.

"O tome postoji li mogućnost da se konstituira Sabor, ali da se ne odredi mandatar, nego da i dalje nastavi raditi aktualna, tehnička Vlada kojoj je na čelu Zoran Milanović, dr. Lauc kaže da Ustav dopušta takvu mogućnost te da takvih primjera ima." - u izjavi Jutarnjem listu, 5.12.

Profesorica Barić u intervjuu Jutarnjem listu 12.12., razmatra postojeće ustavne odredbe o mandataru i sastavljanju Vlade: "U takvoj situaciji, kada nitko nije dobio povjerenje, Ustav jasno kaže da se raspisuju novi izbori, a predsjednica imenuje privremenu nestranačku Vladu. Dakle, predsjednica ima ovlast to učiniti kada imamo mandatara. A mandatara smo imali zato što je postojao načelni dogovor oko osobe koja će pokušati sastaviti Vladu. A ako ta osoba ne uspije složiti Vladu ili ne prođe njezin program, to znači da nema dogovora oko detalja. Iako imamo načelni dogovor, nema dogovora oko detalja, nemamo Vladu i predsjednica tada ima ovlast raspustiti Sabor, raspisati prijevremene izbore i imenovati nestranačku Vladu. U našoj (sadašnjoj, op. a.) situaciji čak nemamo ni prethodni načelni dogovor. Dakle, imamo još goru situaciju od one koju je Ustav predvidio. Profesorica Barić na ovom mjestu zaključuje od većega k manjem (Argumentum a maiore ad minus), no ako otvorimo ta vrata tumačenju, što nas prijeći da za neke druge ovlasti Predsjednika Republike, ili nekog drugog državnog tijela, ne krenemo zaključivati od manjega k većem (Argumentum a minori ad maius). Državna tijela su ovlaštena činiti samo ono na što ih Ustav izrijekom ovlašćuje. To je i smisao ograničenja državne vlasti ustavom.

Profesor Lauc je na odlasku s Pantovčaka rekao kako je "u svakoj situaciji koja prijeti nekom krizom, uvijek najbolje držati se struke, Ustava, jer je to jedino jamstvo za demokratski razvoj događaja".

"Prije nego što eventualno donese odluku o raspisivanju novih izbora, bilo bi dobro da je predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović verificira, i to tako da zatraži mišljenje Ustavnog suda" riječi su profesora Lauca od 5.12. u Jutarnjem listu.

Pitanje koje se postavlja jest: gdje je nestao Ustavni sud? Na upit Novog lista izvori bliski Ustavnom sudu su 10.12. izjavili da "ne žele službeno komentirati sadašnju situaciju uz objašnjenje da tu ni nema posla za Ustavni sud, te da bi od te institucije zapravo bilo pogrešno da se petlja i utječe na politički proces koji se u Hrvatskoj kao i u svakoj drugoj demokratskoj zemlji događa nakon održanih izbora, pa da se baš zbog toga ni neće oglasiti i nema se namjeru očitovati".

Jesu li Ustavom, za tumačenje trenutne situacije ovlašteni, ustavni stručnjaci (koji su se ispravno ogradili da "ništa nisu sugerirali predsjednici, da je njezino pravo odlučiti"), kao kategorija koju Ustav ne poznaje, Zoran Milanović koji si je u svojoj skromnoj i skrušenoj maniri dodijelio takvu ulogu ili je ipak Ustavni sud jedini i isključivi zaštitnik Ustava?

O konzistentnosti i usuglašenosti mišljenja ustavnih stručnjaka do sastanka na Pantovčaku, cijenite iz citiranih izjava.

Budući da stručni autoritet i akademski integritet većine njih duboko poštujem i uvažavam, za pozdraviti je što su se izložili javnosti, zauzeli i iznijeli svoj stručni stav i mišljenje.

Međutim, smatram da bi korisnije bilo da mišljenja profesora ustavnog prava zatraži, razmotri i vrednuje Ustavni sud u postupku ocjene ustavnosti ako Predsjednica Republike donese neku od odluka koje bi eventualno mogle pokrenuti spor sa tehničkom Vladom ili prilikom eventualnog ponovnog sazivanja Sabora (ili nastavka prekinute sjednice?) bilo od strane Predsjednice ili trenutnog predsjedavajućeg.Ovako kako su sada iznesena ona nemaju nikakav formalni ustavnopravni značaj, jer mišljenja ustavnih stručnjaka (za razliku od Velike Britanije) u hrvatskom pravnom sustavu nisu izvor prava iz kojih bi se izvlačili zaključci o dozvoljenom ili nedozvoljenom postupanju državne vlasti.

Ako u međuvremenu bilo koja od suprotstavljenih koalicija sklopi sporazum koji bi joj dao dovoljnu podršku (76 ili više mjesta u Saboru), ovo će ostati otvoreno pitanje za eventualni budući isti ili slični slučaj i potencijalno predmetom ustavnih promjena.

A, u konačnici, iza ovog komentara se zapravo nalazi moja zavist što Predsjednica Kolinda nije pozvala i mene.