Nakon što je Državna revizija utvrdila da je taj novac korišten na sumnjiv i nezakonit način i sve prijavila DORH-u, Ivan Pernar javnosti je poručio da se po uputi predsjednika Živog zida Ivana Vilibora Sinčića odlučio ispisati iz Abecede demokracije, piše Jutarnji list.

Ta stranka tako više ni na papiru neće imati niti jednog zastupnika, niti će biti parlamentarna, što zapravo nije ni bila protekle tri godine.

Hoće li i dalje i u 2019. dobivati novac poreznih obveznika?

Naravno da hoće, i to više nego proteklih godina, čak 367.162 kune!

'To je karikatura naše političke scene koju omogućuje perverzni sistem' bio je prvi komentar profesora Branka Smerdela, vodećeg ustavnog eksperta u Hrvatskoj za Jutarnji list.

Novac koji će biti isplaćen Abecedi demokracije utvrđen je na Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav 18. siječnja ove godine, baš na dan kada je javnost bila upoznata s financijskim akrobacijama Ivana Pernara.

Odluka koliko će novca poreznih obveznika pripasti kojoj stranci u Narodnim novinama je pak objavljena 23. siječnja, tri dana nakon što je javnost bila upoznata da je Državna revizija, koja je pročešljala financijske izvještaje sada već bivše Pernarove stranke, cijeli slučaj prijavila DORH-u jer su revizori utvrdili da je 91 tisuću kuna potrošeno nepravilno, da za navedene rashode stranka nema dokumentaciju iz koje bi se mogla utvrditi vrsta i količina obavljene usluge, te za rashode reprezentacije - koga su ugostili.

Unatoč tome, stranci Abeceda demokracije, čiji član više nije Ivan Pernar, jer mu je tako naredio Sinčić, koji mu je i dopustio da bude u dvije stranke, svaka tri mjeseca na poseban račun stizat će točno 91.790 kuna i 69 lipa.

Abeceda demokracije imala je pravo na državni novac kao i sve ostale stranke jer je u vrijeme konstituiranja ovog saziva Sabora imala jednog zastupnika - Ivana Pernara, a to pravo omogućio joj je trenutni Zakon o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe.

Zakon kaže da sve stranke koje imaju zastupnika imaju to pravo. Stoga se postavlja pitanje ima li pravo i sada na taj novac Abeceda demokracije, kada Pernar više nije član.

Da već dobiveni novac ne namjerava vratiti ni u kojem slučaju, nedavno je poručio Stjepan Vujanić, predsjednik AD-a, a hoće li vratiti onaj koji bi tek trebao dobiti, pitanje je na koje Jutarnjem listu nije odgovorio.

Iako je stvar poprilično logična, dio zastupnika s kojima smo jučer razgovarali imaju prilično podijeljena mišljenja.

Za SDP-ovca Orsata Miljenića stvar je jasna.

'O ovoj situaciji uistinu se mora ozbiljno porazgovarati. Jer imate dvije poprilično konfliktne situacije. Po slovu zakona oni imaju pravo na sredstva iz proračuna, dok svaka životna logika kaže da na to nemaju pravo jer nemaju zastupnika. Životna logika je tu u suprotnosti sa zakonskim slovom. Cijela situacija je nelogična i to se treba raščistiti', kaže Miljenić, član Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav.

Zakonsko slovo, naime, vrlo je jasno. Financira se stranka sa zastupnikom u Saboru, a ako zastupnik nakon konstituiranja Sabora prestane biti članom te stranke, stranka i dalje dobiva novac, što je poprilično jasna stvar ako je stranka i dalje zastupljena s pojedinim zastupnicima.

Drugi sugovornici Jutarnjeg lista iz Odbora navode kako je zakon time omogućio da ne dođe do političke korupcije u slučaju prebjega, koji su danas itekako aktualni.

'S jedne strane, svaki zastupnik, kada bi izlaskom iz stranke prenosio i novac za svoj mandat, mogao bi itekako trgovati. Na ovaj način, kada novac ostaje stranci, to je ipak spriječeno. Osim toga, dosad ste imali i praksu da pojedini zastupnici uđu u Sabor u jednoj stranci, a onda prije konstituiranja osnuju vlastite stranke kako bi imali pravo na proračunsko financiranje. To će se novim zakonom promijeniti', kažu sugovornici Jutarnjeg lista.

Navode da i danas u Saboru postoje stranke koje imaju jednog zastupnika, te kako bi bilo nepošteno da ako ti zastupnici odu iz stranaka, njihove stranke više ne dobivaju sredstva iz proračuna.

'Poklonjena je vjera da je ipak stranka stala iza ljudi koji su izabrani i bilo bi nepošteno da im se sada, zbog nekakvih osobnih interesa pojedinaca ili svađe, oduzme taj novac ili da se dade odbjeglom članu. To bi bilo poprilično nepravedno', navode.

Dok je to donekle razumljivo u slučajevima kada, unatoč odlascima, pojedina stranka u Saboru ipak postoji, posve je nerazumljivo u slučaju Abecede demokracije.

Na takvu konstataciju Jutarnji list nije dobio komentar.

Novi prijedlog Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, koji je već usvojila Vlada, mijenja priču o financiranju onih stranaka koje su bile zastupljene u vrijeme konstituiranja Sabora. Po novome, stranke će se financirati prema konačnim rezultatima parlamentarnih izbora.

'Gledajte, ovaj slučaj je idealna prilika koju bi trebalo iskoristiti da se iskreno raspravi o temi financiranja političkih stranaka. Godinama već postoji svojevrsni prešutni dogovor između HDZ-a i SDP-a o ovoj temi i to po principu - ne gledaj u moj tanjur. Oni imaju konsenzus oko tih stvari godinama i ne vjerujem da će biti prave rasprave. Odavno se zalažem za to da se političke stranke, koje su udruge građana, financiraju od građana donacijama koje bi trebale biti strogo kontrolirane. Ovako se s jedne strane neke stranke zalažu da se Katolička crkva mora sama financirati, a s druge strane bi htjela državni novac. A to je neozbiljno, baš kao i cijela ova situacija s Abecedom demokracije', zaključuje profesor Smerdel.