Podsjetimo, sve se zakuhalo oko imenovanja predsjednika Vrhovnog suda kada su se na suprotnim stranama našli predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković. Otvorilo se pitanje može li predsjednik Republike izravno predložiti svoga kandidata za predsjednika Vrhovnog suda mimo zakonske procedure? Ustav propisuje da predsjednika VS-a, uz prethodno mišljenje opće sjednice VS-a i nadležnog saborskog odbora, na prijedlog predsjednika Republike bira i razrješuje Hrvatski sabor.

U Zakonu o sudovima iz 2018. propisano je da postupak izbora pokreće Državno sudbeno vijeće objavom javnog poziva najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata aktualnog predsjednika VS-a, a objavljuje se u Narodnim novinama i na mrežnoj stranici DSV-a. Kandidatima je dan rok za prijavu sa životopisom i programom rada. Zaprimljene prijave DSV dostavlja Uredu predsjednika RH koji će o kandidatima zatražiti mišljenja opće sjednice VS-a i saborskog odbora. Milanović smatra da nije bitno što propisuje zakon pa je obrazložio kako će na vrijeme, svakako barem mjesec dana prije isteka mandata aktualnog predsjednika, naći svoga kandidata i onda zatražiti mišljenja te dostaviti prijedlog Saboru na glasanje.

Milanović je Saboru uputio prijedlog da za predsjednicu Vrhovnog suda bude imenovana profesorica s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Zlata Đurđević, inače predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo na tom fakultetu. U cijelu priču uključio se Juričan te je zatražio ocjenu ustavnosti spomenutog zakona.

Unatoč prijedlogu sutkinje izvjestiteljice Snježane Bagić da se odbije zahtjev za ustavnošću koji je podnio Juričan, u poduljem obrazloženju odluke koju bi Ustavni sud trebao usvojiti u utorak ipak se daje odgovor na osnovno pitanje oko kojeg postoji nesuglasje između vodećih dužnosnika u državi, a to je smije li predsjednik RH predložiti kandidata mimo zakonom propisane procedure, odnosno smije li predložiti kandidata koji se nije javio na javni poziv koji je objavilo Državno sudbeno vijeće. Odgovor na to pitanje je - ne smije, čime se indirektno govori i kako prijedlog Zlate Đurđević, koji je Milanović poslao u Sabor, nije pravovaljan s obzirom na to da se ona nije javila na natječaj, nego ju je Milanović samostalno nominirao.

Odlukom se predlaže da Ustavni sud konstatira da predsjedniku RH jest ograničen izbor kandidata za predsjednika Vrhovnog suda samo na one kandidate koji su se javili na javni poziv, no da on svoje neslaganje s tim kandidatima može izraziti i tako da nijednoga od njih ne predloži Saboru na imenovanje. No u prijedlogu odluke naglašava se kako iz ustavnih odredbi 'proizlazi ustavni zahtjev za kooperativnošću nositelja vlasti za usuglašavanjem stajališta i traženjem zajedničkih rješenja, napose za izbjegavanjem kriznih i destabilizirajućih situacija koje otežavaju, odnosno onemogućavaju redovito funkcioniranje institucija vlasti'.

Iako se u prijedlogu odluke utvrđuje da je predsjednik RH slobodan ne predložiti nijednog od prijavljenih kandidata, ako smatra da ne bi bili dobar izbor za predsjednika Vrhovnog suda, također se naglašava da predsjednik RH nema potpunu autonomnost prilikom izbora, odnosno da može predložiti samo onog kandidata koji se javio na javni poziv DSV-a.

'Međutim ni iz čega u Ustavu ne proizlazi da bi granice slobode predsjednika Republike mogle biti toliko široke da bi mu omogućavale autonoman izbor bilo koje osobe koju će predložiti za predsjednika Vrhovnog suda, izvan kruga onih koje su dostavile valjane, pravodobne i potpune prijave Državnom sudbenom vijeću u povodu javnog poziva. Proizlazi dakle da predsjednik Republike ne može kao kandidata za predsjednika Vrhovnog suda predložiti osobu koja na javni poziv Državnog sudbenog vijeća nije dostavila valjanu, pravodobnu i potpunu prijavu. Očito je naime da bi u suprotnome bila obezvrijeđena uloga Hrvatskog sabora koji, prema Ustavu, bira i razrješuje predsjednika Vrhovnog suda, ali i uloga svih ostalih čimbenika u cjelokupnom procesu', navodi se u prijedlogu odluke Ustavnog suda.

No također se naglašava da ni Hrvatski sabor, u slučaju da predsjednik RH ne predloži nijednog od prijavljenih kandidata, nije ovlašten samostalno donijeti odluku o izboru predsjednika Vrhovnog suda.