Vlada Republike Hrvatske mora javnosti dati na uvid informacije o identitetu osoba koje dolaze na sastanke u Banske dvore jer predstavljaju informaciju od javnog interesa, odlučio je Ustavni sud prihvativši ustavnu tužbu Gonga, koji je još 2011. od Vlade zatražio da mu dostavi evidenciju ulazaka i izlazaka fizičkih osoba iz zgrade Vlade 4. kolovoza 2007., kada su u Banskim dvorima tadašnjeg premijera Ivu Sanadera, kako je tvrdio Robert Ježić, posjetili šef Uprave mađarskog MOL-a Zsolt Hernadi i Jozo Petrović, bivši član Uprave Ine, a danas vlasnik privatne konzultantske firme, među čijim klijentima je i MOL
U sudskom postupku koji se vodio protiv Sanadera, podsjetimo, Robert Ježić navodio je da je na tom spornom sastanku dogovoreno navodno podmićivanje bivšeg premijera u zamjenu za prepuštanje upravljačkih prava u Ini mađarskoj kompaniji
Međutim, Gong tražene informacije nikada nije dobio i to zahvaljujući presudi Upravnog suda RH, koji je 17. kolovoza 2011. zaključio da Sanaderovi posjetitelji u zgradi Vlade imaju pravo na privatnost. No Ustavni sud je tu odluku sada ukinuo s rješenjem Vlade od 26. svibnja 2011. godine, kojom je Vlada tada na čelu s premijerkom Jadrankom Kosor odlučila da Gongu neće dostaviti tražene podatke.
'Vlada je jedno od (najviših) državnih tijela u Republici Hrvatskoj te svakako postoji opravdani interes javnosti za pristup traženoj informaciji u pogledu ulazaka i izlazaka fizičkih osoba iz zgrade Vlade 4. kolovoza 2007.', stoji u odluci ustavnosudskog vijeća kojim je predsjedala ustavna sutkinja Snježana Bagić
Javnost ima pravo znati tko, pa makar i privatno, ulazi u Banske dvore
Ustavni sud smatra da je Gong bio uključen u legitimno prikupljanje informacija u stvari od javne važnosti i da prema odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama mora od Vlade dobiti uvid u tražene podatke, čime se ustavni suci vladajućima, ističu u Gongu, poslali vrlo jasnu poruku 'da je država imala obavezu ne ometati tijek informacija' s obzirom na to da se ne radi o zaštićenim osobnim podacima.
'Naime, slično kao što javne osobe imaju sužen opseg zaštite svoje privatnosti (tim više sužene što su eksponiranije u javnosti), tako i privatne osobe, po ocjeni Ustavnog suda, imaju sužen opseg zaštite svoje privatnosti kada ulaze u neku javnu instituciju (napose najvišeg ranga). Javnost, naime, ima pravo znati tko sve, pa makar i 'privatno', ulazi u takvu instituciju', navodi Ustavni sud.
Ustavni sud svoju odluku donesenu početkom travnja temelji i na ranijoj presudi Europskog suda za ljudska prava (ELJSP) u predmetu Társaság a Szabadságjogokért protiv Mađarske, a riječ je o tužbi podignutoj nakon što je ustavni sud Mađarske nevladinoj udruzi Társaság a Szabadságjogokért zabranio uvid u podnesak kojim je član mađarskog parlamenta pokrenuo ustavnosudsku kontrolu amandmana kaznenog zakona.
Berković: Potvrđena upozorenja Gonga o sustavnom karijesu financiranja kampanja
Na Vladi je da sad javnosti pruži uvid u tražene podatke, a u Gongu ističu da je 'Ustavni sud ovom odlukom zakašnjelo, ali ipak potvrdio da su upozorenja Gonga bila opravdana kada je još 2007. naglašavao da je financiranje kampanje pred parlamentarne izbore netransparentno'. 'No koliko je zapravo taj karijes bio sustavan, birači su mogli saznati tek nakon izbora, kad su krenule istrage i svjedočenja o sistemskom preusmjeravanju javnih sredstava u privatne džepove. Iako je Vrhovni sud naložio ukidanje presude u slučaju Fimi media pa se sada opet čeka da 'institucije odrade svoj posao', stigma političke korupcije nije skinuta s HDZ-a', podsjeća izvršna direktorica Gonga Jelena Berković
'Primjerice, analiza financiranja posljednje predizborne kampanje također pokazuje zanimljive simptome: među donatorima se tako nalazi tvrtka Titan nekretnine Oksane Dvinskykh, prijateljice Ane Karamarko, supruge predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka, o čemu pak neki mediji, poput tportala, Nacionala i H-altera ipak uspijevaju izvještavati. Pravo je pitanje zašto se time ne bavi i Hrvatska radiotelevizija i stotine njenih novinara. No i ona pada kao plijen vlastodržaca koji time nastavljaju potvrđivati da im sustavna borba protiv političke korupcije nije ni blizu dnevnog reda', upozorava Berković.
Tko se Hanžela i predsjednice sjeća još?
Izvršna direktorica Gonga dodaje i da 'sada, nakon desanta na medije, civilno društvo i nezavisnu kulturu, ne treba čuditi što se aktualni vlastodršci fokusiraju i na nezavisne institucije poput poreznog Uskoka, a tko je sljedeći, vjerojatno je samo pitanje vremena. Recimo, Povjerenstvu za sprečavanje sukoba interesa sigurno se ne piše lijepa sudbina nakon što ga je napala predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović koju je Povjerenstvo prozvalo zbog neplaćanja 40 posto poreza kad je, nakon stupanja na dužnost, neutrošen novac za kampanju koji je dobila iz državnog proračuna uplatila na račun HDZ-a, a potom i davala naputke HDZ-u o tome kome će i kolike donacije uplatiti'.
'Posebno je to zanimljiva činjenica u svjetlu podatka da su donatori HDZ-a prošle godine bili i Lana Commerce i Lana tiskara karlovačkog poduzetnika Nikole Hanžela, osumnjičenika u slučaju Karlovačke banke, a nedavno pomilovani Danko Seiter, bivši član Uprave Karlovačke banke, bio je osuđen zbog opraštanja kredita Nikoli Hanželu', podsjetila je Berković, a o čemu je tportal opetovano pisao.
Riječ je o stvari od javnog interesa, a o opravdanom interesu javnosti Ustavni sud je svoje rekao i u slučaju druge Gongove tužbe koju je također usvojio, naime, kandidati za javne funkcije ne smiju skrivati životopise, o čemu više možete pročitati ovdje
