Ratni zapovjednik vojske bosanskih Srba optužen je za genocid počinjen u Srebrenici, u kojoj je u srpnju 1995. ubijeno više od 8000 bošnjačkih muškaraca i dječaka. Mladića optužnica tereti i za opsadu Sarajeva, koja je trajala 44 mjeseca i u kojoj je ubijeno više od 10.000 ljudi.

Svoj krvavi trag ostavio je i u Hrvatskoj jer je kao zapovjednik 9. korpusa JNA praktički zapovijedao pobunom lokalnih Srba protiv tek proglašene hrvatske države. Mladića po zlu pamte stanovnici Zadra i Šibenika te brojnih sela u dalmatinskom zaleđu koja su očišćena od hrvatskog stanovništva.

Snosi krivnju i za pokolj u Škabrnji, u kojem su ubijene 84 osobe. Nema obitelji u tom malom mjestu u zadarskom zaleđu koja u krvavom piru Mladićevih vojnika nije nekoga izgubila.      

Prebijanje političkih računa presudom?  

Ante Martinac, predsjednik Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata (UHDDR), kaže da se već godinama upravo u Škabrnji ističe uloga Ratka Mladića u kontekstu zločina te se apelira na sve, zakonodavnu i pravosudnu vlast, i skreće pozornost na sve zločine koje je počinio i na tom području.

'Dakako da očekujemo da se rigorozno i adekvatno kazni', poručuje Martinac.

Međutim, dio koji se odnosi na Mladićev ratni put u Hrvatskoj izbačen je iz optužnice po kojoj mu se sudi u Haagu.

Martinac kaže da smo svi svjedoci rada Haškog suda, posebno kada se radi o presudama koje su izrečene hrvatskim braniteljima, odnosno generalima i drugim časnicima.

Podsjeća na to da su presude u prvom stupnju bile zastrašujuće i grozne za sve branitelje i stanovnike Republike Hrvatske.

'U više navrata isticali smo i ističemo da se radi o političkom sudu i da je očito po njegovom radu to da se želi postići reciprocitet, bez obzira tko je bio agresor', smatra Martinac.

Predsjednik UHDDR-a kaže da je prema presudama koje su u drugom stupnju izrečene generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču evidentno to da smo vodili obrambeni rat. Na osnovi tih presuda zna se tko je bio agresor pa čudi to da Haški sud nije uveo normalnu sudsku praksu iz već onih izrečenih, onakvih kakve smo očekivali.

'Za jedan sud to je zaista apsurdno. Zamislite da se u hrvatskom pravosuđu nekome izrekne 40 godina kazne i da poslije žalbenog postupka, nakon godinu ili dvije, ta kazna bude nula. To je zaista nemoguće i mi smo uvijek tvrdili da se radi o političkom sudu', poručuje Martinac.

Vjeruje li da će i u slučaju presude Mladiću biti prebijanja nekih političkih računa? Martinac kaže da branitelji očekuju najrigorozniju kaznu. 'To je normalno očekivanje, a što će sud presuditi, vidjet ćemo s obzirom na sva iskustva. Mišljenja sam da se više niti jednoj izrečenoj presudi ne možemo čuditi', ocijenio je.

Eugen Jakovčić iz Documente kaže da je uhićenje Radovana Karadžića i Ratka Mladića dalo novi smisao sudu nakon fijaska sa Slobodanom Miloševićem, preminulim tijekom suđenja. 'Prema mišljenju mnogih nas u Documenti, bez njih dvojice sud ne bi ispunio smisao postojanja', kazao nam je Jakovčić.

Jelena Đokić Jović, koja je u Documenti zadužena za monitoring suđenja za ratne zločine, kaže da za Mladića očekuje osuđujuću presudu, a pitanje je samo hoće li to biti doživotni zatvor. 'To definitivno očekujem', naglašava.

Jakovčić odgovara da ratni zločin nikad ne zastarijeva i u tom je smislu ovo suđenje bilo jako važno. Podsjetio je na to da je suđenje Mladiću provedeno relativno brzo ako pogledamo neka druga, poput predmeta Prlić i drugi, u kojem ono traje 13 godina.

'Tužiteljstvo je u slučaju Mladića suzilo optužnicu kako ne bi upalo u zamku dugotrajnog procesa', napominje Jakovčić. U Haagu su strahovali da bi zbog lošeg zdravstvenog stanja on mogao preminuti tijekom postupka pa bi pravda opet izostala. 'Zbog toga se tužiteljstvo koncentriralo samo na Bosnu i Hercegovinu, a ne, recimo, na zločine koji su počinjeni u Hrvatskoj', navodi aktivist Documente.

Što je sa zločinima u Hrvatskoj?

Pred nasljednikom Haškog suda, Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove, sudit će se nekadašnjim šefovima srpskih sigurnosnih službi Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću nakon što je poništen prvi postupak u kojem su oslobođeni krivnje, a gdje je optužnicom obuhvaćena i Škabrnja, kaže Đokić Jović, dok Jakovčić dodaje da je predmet Milana Martića uključivao zločine u Škabrnji.

Napominju da sve ono što se događalo u Hrvatskoj može biti plod drugih predmeta i istraživanja, bez obzira na to što nije obuhvaćeno haškom optužnicom protiv Mladića. Đokić Jović kaže da presude Haškog suda mogu biti temelj za neke buduće postupke za ratne zločine u Hrvatskoj.

'Documenta je tako prije nekoliko dana podnijela kaznenu prijavu DORH-u za jedan od težih zločina koji se dogodio nakon pada Vukovara, onaj u selu Bogdanovci', kaže Jakovčić, dodajući da su je temeljili i na činjenicama utvrđenim pred Haškim sudom, ali da su ovog ljeta podnijeli i kaznenu prijavu za zločine u Oluji, a ona se dobrim dijelom temelji na presudi kojom su oslobođeni generali Ante Gotovina i Mladen Markač u Haagu.

'Nasljeđe Haškog suda, koji prestaje s radom sa zadnjim danom ove godine, nisu samo presude, nego i činjenice, što otvara prostor lokalnim pravosuđima da dalje procesuiraju zločine', zaključio je Jakovčić.