'Ova dva povoda važna su za našu stabilnost, sigurnost i za očuvanje našeg položaja i ugleda u Europi i svijetu', ocjenjuje Josipović u obraćanju u kojemu izvještava da je napisao pismo predsjedniku Haaškog tribunala Theodoru Meronu.

Slučajevi Vojislava Šešelja i Slobodana Miloševića koje je Haški sud optužio za ratne zločine, ali nije i dovršio suđenja su poraz pravde i međunarodnog prava i građani gube povjerenje u međunarodno sudovanje, smatra Josipović.

Odluka Haškog suda (ICTY) da pusti 'ratnog huškača', optuženog za 'najteže zločine' unatoč njegovu 'odbijanju da prihvati uvjete puštanja' na slobodu iz humanitarnih razloga u nadležnosti je suda, napisao je Josipović predsjedniku ICTY-ja.

'Ali kao predsjednik države na čijem je području i prema čijim je državljanima Šešelj prema optužnici počinio zločine (...) ne mogu a da ne istaknem neke pravne, moralne, pa i političke činjenice vezane za slučaj Šešelj', rekao je Josipović koji je istome predmetu pisao i hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu pozivajući ih na akciju.

'Za ostvarenje pravde i povjerenja javnosti, posebno žrtava, u međunarodno pravosuđe, bitno je da svaki predmet u razumnom roku završi presudom, osuđujućom ili oslobađajućom', navodi Josipović.

Istaknuo je da 'predugo vođenje postupka, kakvo je ono u slučaju Šešelj 'podriva povjerenje u međunarodnu pravo'.

Još je gori slučaj bivšeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića koji nije osuđen jer je 'smrt bila brža od presude', dodao je predsjednik i istaknuo: 'Takvi su slučajevi poraz pravde i međunarodnog prava koji rezultira gubitkom povjerenja građana u međunarodno sudovanje'.

U predmetu Šešelj 'nepravda je otišla još dalje', jer pušten na slobodu iz humanitarnih razloga zbog teške bolesti Šešelj organizira političke skupove i 'praćen medijima ruga se međunarodnoj pravdi i žrtvama'.

'Šešelj ponovo govori mržnjom i svojim izjavama i govorima obnavlja ideologiju koja je bila ishodište rata na području bivše Jugoslavije, ideologiju koja je iza sebe ostavila brojne zločine, smrt, razaranja i neizmjernu patnju', navodi Josipović.

Predsjednik je podsjetio da je kao pravnik, profesor i političar podržavao rad ICTY-ja i svjestan je da kao političar iz države koja nije stranka u postupku ne može propitivati pravnu utemeljenost odluke suda o puštanju optuženika na privremenu slobodu.

Šešeljevo ponašanje 'destruktivno' djeluje na sam kazneni postupak koji se vodi u Den Haagu, unosi strah među ljude, posebno žrtve i svjedoke i dezavuira samu ideju međunarodne pravde', smatra hrvatski predsjednik.

'To smatram suprotnim temeljnim ciljevima Međunarodnog kaznenog suda, posebice onih koje mu je postavilo Vijeće sigurnosti UN-a usvajajući Rezoluciju 827/1993. Moguće jačanje političkih aktivnosti Vojislava Šešelja i opasnost da njegov govor mržnje ponovo dobije pobornike, može teško narušiti mir i stabilnost u jugoistočnoj Europi', navodi Josipović.

U pismu izražava uvjerenost da navedene činjenice osim moralne i političke dimenzije imaju i pravnu relevantnost.

Izvijestio je i da je pismom pozvao sve zastupnike iz Hrvatske u Europskom parlamentu da zatraže raspravu i izjavu EP-a o očuvanju političke stabilnosti u jugoistočnoj Europi. Ta bi se deklaracija trebala odnositi ne samo na slučaj Šešelj već i na ukupne pokušaje destabilizacije ovoga prostora u kontekstu ratnog sukoba u Ukrajini te sukoba u Siriji.

Josipović je rekao da će s premijerom Zoranom Milanovićem i ministricom vanjskih i europskih poslova Vesnom Pusić prenijeti ustanovama Europske unije upozorenje o potrebi izbjegavanja opasnosti ponovne političke destabilizacije u ovom dijelu Europe. Pusić će ovih dana s time u vezi pokrenuti odgovarajuće inicijative, najavio je Josipović.

Uoči 18. studenoga i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara predsjednik je rekao da je svjestan presudne važnosti Vukovara za obranu Hrvatske i tragedije koju je taj grad doživio. Izrazio je nadu da se prigodom obilježavanja Dana sjećanja u utorak neće ponoviti lanjska sramota te je pozvao sve da na taj dan ozbiljnosti, dostojanstva i ponosa zatome sve političke strasti, razlike i nadmetanja.

'Lani smo vidjeli udar na državne institucije za koje su, među ostalima, život dali i vukovarski branitelji. Slušamo poruke 'o petoj koloni unutar jedne kolone'. Čuli smo poziv s visokog političkog mjesta da se 'Vladu protjera iz Vukovara'. Stvaranje konflkta i nereda na mjestu koje je jedan od najvažnijih temelja samostalnosti naše države udar je u temelje naše državnosti. Pozivam na punu političku odgovornost i zrelo ponašanje svih sudionika povorke', kazao je Josipović u obraćanju javnosti.

Dodao je kako u kontekstu geopolitičke krize koju se pokušava proširiti i na naš politički prostor ne smijemo ni na koji način pomagati onima koji bi nas vratili natrag u konflikte i politički nered. Uložili smo, kaže, desetljeća napora da postanemo članica NATO-a i Europske unije i moramo biti država koja postavlja i predstavlja visoke europske standarde demokratskog ponašanja.

'Sutra pred žrtvom Vukovara svi moramo biti ponizni, bez obzira na to slažemo li se ili ne u političkim pitanjima. Kao predsjednik Republike Hrvatske doživljavam sebe kao prvoga među jednakima i bit ću samo jedan čovjek u mnoštvu onih koji će biti sutra u koloni. Svako je mjesto u vukovarskoj koloni jednako vrijedno. Svako je mjesto u koloni časno, bilo na čelu kolone, u sredini ili na njezinu začelju. Važno je da žrtvama koje su svoj život ugradile u slobodu koju svi mi danas uživamo iskažemo pijetet', istaknuo je predsjednik Josipović.

Utorak je, kazao je Predsjednik, dan sućuti, ozbiljnosti, dostojanstva i ponosa. 'To je dan kada treba zatomiti sve političke strasti, razlike i nadmetanja. Utorak je dan za jednu kolonu i jedno srce. Već u srijedu ujutro, ponovo je vrijeme za političko nadmetanje i rasprave. Kad u srijedu započnemo novi radni dan, moramo biti ponosni na Vukovar. Ponosni na zrelost i poštivanje koje smo iskazali žrtvama Domovinskog rata, ponosni na samopoštovanje koje smo znali iskazati kao nacija koja poštuje sebe, svoje heroje, svoju prošlost. Samo tako, imamo se pravo nadati dobroj budućnosti'.