Okrugli stol organizirali su Sveučilište u Zagrebu i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), a osmišljen je u pet izlaganja uglednih znastvenika koja su obuhvatila geofizičku i geološku složenost našega planeta, kulturu prostora kao vrijednosni odnos čovjeka prema prirodi, prirodnoj i kulturnoj ekologiji, kulturi i znanosti kao spoznajnim odnosima čovjeka prema prirodi, te znanosti, kulturi i (bio)etici kao stvaralačkom, a ne rušilačkom odnosu čovjeka prema prirodi.

Samo uz etiku i bioetiku znanost može biti dobra i činiti dobro   

Akademik Vladimir Bermanec govorio je tako o geofizičkoj i geološkoj složenosti planeta i o Zemlji kao prostoru koji omogućuje život i koji stoga ne smijemo ugroziti.

Prirodni krajobraz i kulturni krajolik u nerazdvojnu su odnosu koji može biti skladan, na taj odnos utječe ljudsko djelovanje koje ga često narušava i dovodi u nesklad, upozorio je akademik Mladen Obad Šćitaroci. Zato smatra kako bismo trebali učiti o tome, odnosno da je nužna naobrazba o kulturi prostora i kulturi građenja te o njihovoj sjedinjenosti.

Opća ekologija je samo ona koju čine i prirodna i kulturna ekologija, istaknuo je prof. dr. Vladimir Goss te upozorio kako se to često zaboravlja.

Akademik Vladimir Paar govorio je pak o znanosti i umjetnosti kao spoznajnom odnosu čovjeka prema prirodi i koje, istaknuo je, imaju isti cilj. Podsjetio je na i osvijetlio veliku ulogu i ugled koji u svjetskoj znanosti uživa akademik Andrija Mohorovičić čije se 160. obljetnice rođenja spominjemo ove godine. Uvodno je postavio pitanje - što je najveća prirodna tvorevina na Zemlji na koje je i odgovorio - to je zemljina kora što je otkrio upravo Andrija Mohorovičić i to je njegovo otkriće američki Smithsonian Institut u publikaciji objavljenoj prije nekoliko godina ubrojio među stotinu najvećih otkrića u povijesti čovječanstva o planetu Zemlji. To bi, uvjeren je Paar, doista trebao znati svaki Hrvat i hrvatski građanin.

Znanost i naobrazba su same po sebi neutralne i jedino ih etički i bioetički kriteriji mogu učiniti dobrima, rekao je akademik Mislav Ježić govoreći o znanosti, kulturi i (bio)etika kao stvaralačkom, a ne rušilačkom odnosu čovjeka prema prirodi.

Istaknuo je je kako se taj odnos propitivao vrlo ozbiljno i u nekim, udaljenim povijesnim razdobljima pa je tako spomenuo da je indijski vladar Ašoka (304. pr. Kr. – 232. pr. Kr.) bio jedan od najvećih vladara na svijetu u to doba koji nije ni sa kim ratovao već je sa svima uspostavio diplomatske odnose, i u svaku zemlju poslao po dvije liječničke ekipe - jednu za ljude, a drugu za životinje. Za Ašoku je, rekao je Ježić, najviša svrha djelovanja bila dobrobit cijeloga svijeta. Istaknuo je kako se teško može na Zapadu naći takav vladar i poručio da trebamo učiti jedni od drugih i naučiti sve ono što možemo.

Sveučilište može i umije upravljati obrazovanjem i kulturom

Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić istaknuo je kako je očuvanje planeta Zemlje jedna od najvažnijih tema uopće jer se zbog ubrzanog razvoja i trošenja Zemljinih resursa ugrožavaju buduće generacije.

'Kad bismo svi živjeli načinom života Amerikanaca, trebalo bi nam nekoliko naših planeta', rekao je akademik Kusić i upozorio na probleme poput smanjenja tla i zbrinjavanja otpada. Istaknuo je važnost enciklike pape Franje 'Laudato si', posvećene okolišu i održivom razvoju u kojoj Papa upozorava na problem potrošačkoag mentaliteta i na spiralu samouništenja. Kao doprinos HAZU zaštiti prirodnih dobara Hrvatske spomenuo je ediciju 'Hrvatska prirodna bogatstva - zaštita i odgovorni razvoj' objavljenu 2016. s opsežnim popisom i analizom prirodnih bogatstava od nacionalnog interesa te prijedlozima za njihovu zaštitu i racionalno iskorištavanje, kao i na sedam knjiga posvećenih temama vezanima uz pravnu zaštitu okoliša koje su obrađene na Akademijinim znanstvenim skupovima u sklopu ciklusa Modernizacija prava.

Skup koji je u auli Rektorata okupio brojne ugledne znanstvenike i predstavnike akademske zajednice zaključio je domaćin - rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras podsjetivši na latinsku izreku da treba 'Pošteno živjeti, drugoga ne povrijediti, svakome dati što mu pripada' i s ocjenom da zagrebačko Sveučilište može i umije upravljati obrazovanjem i kulturom.