Ma koliko psiholozi tvrdili da su ta pitanja opravdana te da ne zadiru u privatnost, kandidati ih nisu tako doživjeli. Neki su čak pomislili da je riječ o istraživanju jer je bila riječ o Odsjeku za psihologiju, dok su drugi odustali od posla i žustro tražili objašnjenje za pitanja koja 'zadiru u intimu ispitanika' i nemaju veze s poslom.

Psiholozi pak taj upitnik doživljavaju drukčije. Oni sporna pitanja klasificiraju kao test socijalno poželjna odgovaranja. Isti upitnik sadrži pitanja tipa 'Nikada nisam bacio otpatke na ulicu', 'Nikada ne kasnim' ili 'Nikada ne psujem'. 'Riječ je o ponašanjima koja su statistički česta, ali ih ljudi nisu skloni priznati – ako osoba tvrdi da se nikada nije tako ponašala, veća je vjerojatnost da je u upitniku uljepšavala odgovore', kažu organizatori selekcije Una Mikac, Maša Tonković i Dražen Urch.

Važno je reći da se ne gleda odgovor na samo jedno pitanje, nego rezultat na cijeloj skali, objašnjavaju organizatori te dodaju da je riječ o validiranom psihologijskom instrumentu koji se u inozemstvu često koristi, a kod nas je tek nedavno preveden.

Selekcija je provedena u skladu sa standardima psihologijskog testiranja: ispitanici su u testiranju sudjelovali dobrovoljno, u svakom su trenutku mogli odustati ili preskočiti neko pitanje. Organizatori ističu da im je žao ako je netko doživio neugodnost. Psihološka testiranja nisu uvijek bez kontroverza. U SAD-u je nekoliko verzija testova bilo zabranjeno.

Pučki pravobranitelj Jurica Malčić smatra da pitanja u ovom slučaju nisu diskriminirajuća, ali upozorava: 'Trebalo bi pripaziti da pitanja budu primjerena', piše Večernji.hr.