Oko 300 Kosovara od 2012. godine otišlo je u Siriju i Irak boriti se na strani džihadističke skupine tzv. Islamske države (IS) koja je osvajala velika područja tih zemalja i na njima proglašavala kalifat uređen prema strogom islamskom pravu. Procjenjuje se da je od tog broja 70 ljudi poginulo, a za ostale, uključujući žene i djecu, pretpostavlja se da su još u zonama sukoba unatoč tomu što je IS poražen i protjeran iz gotovo svih područja koja je držao.

Dokument "Državna strategija protiv terorizma i akcijski plan 2018.-2022. postavljen je od petka na mrežnoj stranici kosovske vlade. Potencijalne prijetnje "uključuju napade članova terorističkih organizacija koje bi izveli strani teroristički borci, neaktivne ćelije, simpatizeri i pristaše koji bi bili nadahnuti da počine nasilje", stoji u dokumentu.

Međunarodne i lokalne sigurnosne agencije prethodno su upozorile na opasnost koju predstavljaju borci povratnici, a u 2015. Kosovo je donijelo zakon kojim borbu u inozemstvu  proglašava kažnjivim djelom sa zapriječenom kaznom do 15 godina zatvora. 

U izvješću se navodi da je bilo "javnih poziva na počinjenje terorističkih napada na Kosovu i u regiji".

Terorizam je "jedna od najvećih prijetnja nacionalnoj sigurnosti", navodi se.

Gotovo 90 posto stanovništva muslimanske je vjeroispovijesti na Kosovu koji je sekularna država. Islamističkih napada na području Kosova nije bilo iako je u lipnju pet muškaraca s Kosova optuženo za planiranje napada na nogometnoj utakmici u Albaniji protiv gostujuće izraelske momčadi.

Državni odvjetnik rekao je da su neki od tih muškaraca bili u kontaktu s Lavdrimom Muhaxherijem, istaknutim članom IS-a i samoproglašenim "zapovjednikom Albanaca u Siriji i Iraku" od kojega su primali naređenja za napad. 

Muhaxheri je navodno ubijen u Siriji.

U Strategiji kosovske vlade koju je sastavilo ministarstvo unutarnjih poslova stoji da su nevladine organizacije uvezle radikalni islam s Bliskog istoka na Kosovo otkako je ta država proglasila neovisnost od Srbije nakon rata 1998.-1999.