Svojom snažnom kamerom nadzorni avion francuske mornarice koji je pretraživao Baltičko more zumirao je teretni brod koji je plutao vodama – sve bliže i bliže - sve dok operater nije uspio razaznati detalje na prednjoj palubi broda i dim koji je izlazio iz dimnjaka. Zrakoplov dugog dometa Atlantique 2, u novoj misiji NATO-a, tada je usmjerio svoj visokotehnološki pogled na još jednu metu, zatim na sljedeću. Nakon više od pet sati patrole, niz njegovih senzora uspio je pokriti većinu Baltičkog mora – od Njemačke na zapadu do Estonije na sjeveroistoku te granice s Rusijom
Sama prisutnost aviona na nebu iznad ovog strateškog mora, u kombinaciji s vojnim brodovima koji patroliraju vodama, poslala je jasnu poruku: NATO pojačava oprez zbog mogućih pokušaja sabotaže podvodnih energetskih i komunikacijskih kabela te plinovoda koji križaju Baltičko more, što je potaknuto sve češćim incidentima koji su ih oštetili, piše Independent.
'Učinit ćemo sve što je u našoj moći kako bismo zaštitili ovu kritičnu infrastrukturu. Naši protivnici trebaju znati da smo spremni uzvratiti i poduzeti potrebne korake da se ovakvi incidenti ne bi ponovili', izjavio je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, najavljujući novu misiju pod nazivom Baltic Sentry za zaštitu podvodne infrastrukture, ključne za gospodarsko blagostanje zemalja u regiji.
Što se nalazi ispod Baltičkog mora?
Kabeli za napajanje i komunikaciju, kao i plinovodi, povezuju devet zemalja s obalama Baltičkog mora, a ono je relativno plitko i gotovo bez izlaza na Atlantik. Među primjerima su 152 kilometra dug plinovod Balticconnector, koji prenosi plin između Finske i Estonije, visokonaponski Baltic Cable, koji povezuje električne mreže Švedske i Njemačke, te 1173 kilometra dug telekomunikacijski kabel C-Lion1 između Finske i Njemačke.
Zašto su kabeli važni?
Podvodne cijevi i kabeli imaju vitalno značenje za energetsku ekonomiju, održavaju toplinu u domovima i povezuju milijarde ljudi. Više od 1,3 milijuna kilometara optičkih kabela – dovoljno da se protegnu do Mjeseca i natrag – nalazi se u morima i oceanima, prema podacima TeleGeographyja, organizacije koja prati globalne komunikacijske mreže. Obično su široki poput vrtnog crijeva, ali kroz njih svakodnevno prolazi 97 posto svjetske komunikacije, uključujući trilijune dolara financijskih transakcija.
'Samo u posljednja dva mjeseca vidjeli smo oštećenja kabela koji povezuju Litvu i Švedsku, Njemačku i Finsku, kao i nekoliko kabela između Estonije i Finske. Istrage su još u tijeku, ali postoje razlozi za ozbiljnu zabrinutost', rekao je Rutte 14. siječnja.
Što je izazvalo uzbunu?
Najmanje 11 baltičkih optičkih kabela oštećeno je od listopada 2023. Posljednji incident uključuje onaj koji povezuje Latviju i švedski otok Gotland, a koji je navodno puknuo prošle nedjelje. Iako operateri tvrde da su oštećenja podmorskih kabela uobičajena pojava, učestalost i koncentracija incidenata u Baltičkom moru izazvali su sumnje da bi oštećenja mogla biti namjerno izazvana.
Također postoje strahovi da bi Rusija mogla ciljati kabele kao dio šire kampanje tzv. hibridnog ratovanja s ciljem destabilizacije europskih nacija koje pomažu Ukrajini u obrani od ruske invazije.
Ne optužujući izravno Rusiju, Rutte je izjavio: 'Hibridno ratovanje znači sabotažu, kibernetičke napade, pa čak i pokušaje atentata. U ovom slučaju to uključuje napade na našu kritičnu podvodnu infrastrukturu.'
Sumnje obavještajnih agencija
Nekoliko zapadnih obavještajnih dužnosnika, koji su željeli ostati anonimni zbog osjetljive prirode svog posla, izjavilo je za Associated Press da je nedavna šteta vjerojatno slučajan rezultat brodskih sidara koja su povukli loše održavani brodovi s loše obučenom posadom.
Jedan od viših dužnosnika obavještajne službe izjavio je da su brodski dnevnici i kvarovi na sidrima među 'višestrukim pokazateljima' koji upućuju na moguću sabotažu. Drugi je dužnosnik izjavio da su oštećeni i ruski kabeli te da je Rusija poslala brod za prikupljanje obavještajnih podataka na jedno od mjesta oštećenja.
vezane vijesti
Operateri pozivaju na oprez
Europska udruga podmorskih kabela primijetila je da se oni u prosjeku oštete svaka tri dana svugdje u svijetu. U vodama sjeverne Europe glavni uzroci štete su komercijalni ribolov i brodska sidra.
Prilikom nedavnog pucanja optičkog kabela između Latvije i Švedske, švedske su vlasti zadržale brod pod malteškom zastavom. Njegov vlasnik, bugarska tvrtka Navibulgar, izjavio je da je šteta nenamjerna te da je do povlačenja sidra došlo tijekom plovidbe po izuzetno lošem vremenu.
NATO-ova misija Baltic Sentry
Savez raspoređuje ratne brodove, pomorske patrolne zrakoplove i mornaričke bespilotne letjelice za misiju pojačanog nadzora i odvraćanja. Tijekom nadzornog leta francuske mornarice, 14-člana posada pratila je brodove prema popisima plovila na koja treba obratiti pažnju.
'Ako primijetimo sumnjive aktivnosti, poput brodova koji plove vrlo malom brzinom ili se sidre na neobičnim lokacijama, možemo to detaljno istražiti pomoću naših senzora', izjavio je poručnik Alban, zapovjednik leta, kojemu prezime nije navedeno iz sigurnosnih razloga. 'Naši senzori omogućuju nam da vrlo pažljivo proučimo ono što se događa.'
