'Sloganom 'Zdravlje je prvo' želimo reći kako se na tome radi vrlo integrirano i inkluzivno. Jako je hvalevrijedno vidjeti da je svaki građanin imao priliku biti konstruktivan dionik mjera koje ćemo danas vidjeti. Svi trebamo biti dio promjena. Za mentalno zdravlje pojedinca važno je vidjeti u svemu nešto dobro', rečeno je na početku predstavljanja, javlja Dnevnik.hr. Beroš je istaknuo je kako je za zdravstvenu reformu potreban konsenzus dodavši kako ima vremena s obzirom da će prijedlozi reforme ići u Hrvatski sabor na čitanje.

'Imamo financijsku neodrživost zdravstvenog sustava.', dodao je te nastavio kako su troškovi zdravstva veći od rasta BDP-a.

'Ovakav način nije održiv, loš je. Sve je podređeno uštedama, imamo organizacijsku neodrživost. Imamo više medicine, a u konačnici manje zdravlja. Naš cilj je to izmijeniti', ustvrdio je Beroš. Ključni je izazov, rekao je, tranzicija zdravstvenog sustava.

'Opći cilj reforme je održiv sustav s pacijentom u središtu', poručio je ministar zdravstva Vili Beroš te nastavio:

'Jačanje javnog zdrsvstva je osnovni element, potom slijedi zaokret, jačanje primarne zdravstvene zaštite. Ona to nije u ovom trenutku', rekao je Beroš.

'Mjerenje ishoda liječenja, sve su to kotačići, sve mora funkcionirati poput švicarskog sata', rekao je.

'To je ozbiljan, težak i kompleksan posao. Čeka nas promjena zakonske regulative u preko 50 pravnih dokumenata', dodao je. Ukupno na Zakon o zdravstvenoj zaštiti stiglo je 1152 primjedbe, a na Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju 433 primjedbe.

'Moguće je da javnost nije dovoljno zainteresirana za ovu problematiku. Kada gledamo Zaokon o zdravstvenoj zaštriti najviše prigovora je bilo na godinu rada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, s 53 osvrta smo imali na pružanje hitne pomoći izvan mjesta', rekao je. Uvest se dodatni bodovi za specijalizacije, istaknuo je Beroš.

'Kao odgovorna administracija uvažili smo određene prijedloge. Odlučili smo promijeniti koncept s činjenicom i tendencijom da suština ipak ostane ista. To je pružanje dodatne edukacije mladim liječnicima, dodatno skupljanje iskustva. Prihvatili smo prijedlog u javnom savjetovanju. Godina dana u primarnoj zdravstvenoj zaštiti neće biti obvezna. Formirat ćemo određeni pravilnik koji će drugačije urediti tu problematiku. Uvest ćemo dodatne bodove za specijalizacije. Nakon usvajanja Zakona, mladi liječnici će sudjelovati u izradi programa i potrebnih podzakonskih akata', pojasnio je Beroš.

Osvrnuvši se na pružanje Hitne medicinske pomoći izvan radnog mjesta rekao je kako su djelomično prihvatili prijedlog na način da su bolje definirali koje su to okolnosti.

'Naglasili smo da liječnici u timovima opće medicine ne postaju djelatnici Hitne medicinske službe. Ovakva pomoć će se rješvati iznimno, u neposrednoj blizini zdravstvene ustanove u kojoj zdravstveni djelatnik radi', rekao je Beroš. Istaknuo je kako je u javnom savjetovanju usvojen prijedlog prema kojem je prije ostvarivanja prakse potrebno jednu godinu raditi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u domovima zdravlja. Govoreći o regulaciji privremene nesposobnosti za rad, odnosno bolovanja rekao je kako ostaju pri početnom prijedlogu.

'Pri tome će kontrolori HZZO-a imati novu ulogu u kojoj će moći zaključivati bolovanje. Novčane kazne ostaju i za pacijente i za liječnike, kao i do sada. Trošak neopravdanih bolovanja na ovaj način može ići u druge svrhe', istaknuo je Beroš. Ostaje osnovna i dopunska lista lijekova s novim regulacijama u objavi cijena lijekova HZZO-a, za razliku od prijedloga da se liste objedine.

'Smatramo da je to dobar modalitet kontrole porasta troškova. Posebno skupi lijekovi se dodatno kontroliraju Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju', rekao je Beroš dodavši da to ide u smjeru uspostave registra bolesnika i mjerenja ishoda liječenja. Osvrnuvši se nadalje na prevenciju i rano otkrivanje bolesti, Beroš je rekao kako su zamišljena tri stupnja. Preventivni zdravstveni pregledi, radna skupina će determinirati koje skupine s obzirom na dob i spol će u kojem vremenskom periodu provoditi specifične preglede s obzirom na učestalost kroničnih bolesti.

'Mortalitet raka dojke se smanjio, to je sjajno, to je nemjerljivo. Kada bi takve rezultate s preventivom postizali u drugim programima, bilo bi sjajno', dodao je Beroš te istaknuo kako smo prvi u Europi s Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka pluća te da će on poslužiti kao temelj uspostave programa u zemljama Europske unije.

Govoreći o promjenama u zdravstvenom sustavu, ministar zdravstva je rekao kako su vidljive promjene u sustavu primarne zdravstvene zaštite te da slijedi reorganizacija bolnica, ustroj registara i praćenja ishoda liječenja te cjelovita informatizacija zdravstvenog sustava uz održivo raspolaganje resursima. Beroš je govoreći o jačanju sustava primarne zdravstvene zaštite rekao kako na regionalnoj i županijskoj razini nitko ne mora koordinirati i upravljati primarnom zaštitom.

'Svjedočio sam COVID krizi i ne želim se ponovno naći u situaciji kada neću imati jasnu koordinaciju. Mora postojati jedna institucija koja će uvažavati sve različitosti i sve specifičnosti koja će u iznimnim situacijama upravljati primarnom zdravstvenoj zaštiti', objasnio je ministar zdravstva. Ideja je da se jedan dom zdravlja unutar svake županije osnuje uz uvažvanje geografske specifičnosti koja omogućava osnivanje podružnice domova zdravlja. Istaknuto je kako će se izjednačiti koeficijenti bolničkih i specijalista u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a novina je i mogućnost rada do 68. godine u privatnoj praksi bez mišljenja županije i suglasnosti Ministarstva zdravstva.

'Povisili smo životni starosni prag, što je očekivano', rekao je Beroš koji je predstavljanje nastavio s bolničkim zdravstvenim sustavom istaknuvši kako je potrebna reorganizacija bolničke zdravstvene zaštite, nova kategorizacija bolnica kako bi se znalo čime nije preporučljivo da se bavi, a čime se može razvijati.

'Status opće bolnice može biti i bez stacionarnih kapaciteta za sve četiri osnovne djelatnosti, uz postojanje stolaca dnevne bolnice. Uspostava centara izvrnosti, objedinjena javna nabava, prijenos osnivačkih prava nad općim bolnicama mogućnost jedne opće bolnice po županiji, onima koji to žele. Novo je ideja da županijski savjeti za zdravlje imaju obvezu najmanje jednom godišnje sastati se s nacionalnim zdravstvenim vijećem radi ciljeva na području zdravstvene zaštite, too da sada nije postojalo', rekao je Beroš istaknuvši kako komunikacija mora biti otvorena i stalna. Beroš misli kako mladi liječnici koji artikuliraju svoj strah i nesigurnost su u potpunosti u pravu, a obveza administracije je osnažiti ih, omogućiti stjecanje znanja i iskustva te da to žele dodatno razviti.

'Unaprijedit ćemo sustav spcijalističkog usavršavanja. Svjesni smo da moramo primjenjivati one odredbe koje već postoje u pravilniku specijalističkog usavršavanja liječnika', istaknuo je Beroš. Slijedi utvrđivanje većeg koeficijenta složenosti posla za mlade liječnike.

'To znači i veća plaća. Svjesni smo i važnosti i uloge liječnika u hrvatskom društvu. Isto tako uvesti stimulativne mjere rade u manje atraktivnim područjima rada', rekao je Beroš ističući važnost uloge liječnika u hrvatskom društvu. Kaže kako žele unaprijediti i vrstu rada pod nadzorom, kao i dodatnu informatizaciju zdravstvenog sustava.

'Imamo uveden e-recept, e-uputnicu, e-naručivanje i e-karton koji omogućuje da se na svim nivoima prikazuju podaci o svim pacijentima, imamo telemedicinu, centralni upravljački sustav, imamo portal zdravlja, imamo onko-uputnicu koja je u fazi javnog savjetovanja, imamo uvođenje umjetne inteligencije i robotsku tehnologiju, a predviđen je i njen razvoj', rekao je Beroš o zdravstvenom sustavu u Hrvatskoj. Beroš je istaknuo kako se mora nastaviti razvoj modela plaćanja zdravstvene zaštite. Podsjetio je kako je u početku plaćanja bilo po broju pacijenata, a potom po broju postupaka.

'Sada ćemo napraviti plaćanje po tome što se radi i kako se radi, koji su ishodi takvoga rada. Razgovarat ćemo o kvaliteti rada.', rekao je ministar te dodao kako se financiranjem zdravstva ne financira samo zdravstveni sustav.