Ratni vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić u srijedu je osuđen na doživotni zatvor za ratne zločine počinjene tijekom rata u Bosni i Hercegovini. Time je Žalbeno vijeće pooštrilo prvostupanjsku kaznu od 40 godina zatvora, dosuđenu prije dvije godine. Karadžiću je potvrđena krivica za genocid u Srebrenici te niz drugih teških zločina tijekom rata u BiH, koji uključuju i opsadu Sarajeva te uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce. Žalbeno vijeće potvrdilo je gotovo sve elemente prvostupanjske presude.
14:59 Karadžić je osuđen na doživotni zatvor. Odluka je u sudnici popraćena aplauzom i pokojim zviždukom.
14:57 Žalbeno vijeće je navelo da je 40 godina neadekvatna presuda, posebno kada se ima u vidu s drugim presudama u Haagu. Vijeće smatra da je kazna od 40 godina neadekvatna kada se njegova kazna usporedi s osuđenicima koji su dobili doživotne kazne zatvora. Sudac je podsjetio da su sve točke prvostupanjske presude potvrđene, osim nekoliko incidenata iz općina. S obzirom na sudjelovanje u više udruženih zločinačkih pothvata, Prvobitno vijeće podcjenjuje težinu njegovih zločina i njegovo sudjelovanje u njima. Prema sucu, ovi zločini su neviđenih razmjera i brutalnosti.
14:54 Sudsko vijeće odbilo je Karadžićevu žalbu na dužinu kazne. Vijeće je zaključilo da samo kršenje prava na obranu optuženog, kao i tvrdnje o pogrešno odmjerenoj kazni optuženog, nisu dovoljne za smanjenje kazne.
14:48 Žalbeno vijeće, uz izuzeto mišljenje suca De Prade, stava je da tužitelji nisu pokazali da je donesena greška pri zaključku da Karadžić nije kriv za genocid 1992. godine u sedam općina - Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku.
14:45 Govoreći o prvoj točki žalbe, da su ubojstva i drugi nasilni zločini bili dio udruženog zločinačkog pothvata da se uklone Bošnjaci i Hrvati s teritorija Republike Srpske, sudac Joensen je rekao da tužitelji nisu dokazali da je prvostupanjsko vijeće pogriješilo kada je oslobodilo Karadžića za ove zločine.
14:39 Referirajući se na ubojstva nakon pada Srebrenice, Vijeće je utvrdilo da je Karadžić znao za ubojstva u srpnju 1995. godine. Sudac je ustvrdio da Karadžić u svojoj žalbi pogrešno interpretira zaključke prvostupanjske presude. Kada navodi da nije znao za količinu ubojstava i razinu zločina, Karadžić se ne bavi dokazima i pogrešno interpretira prvostupanjsku presudu. 'Njegovi navodi nisu ni razumni ni vjerojatni', rekao je sudac koji je odbio sve točke po kojima se temeljila Karadžićeva žalba u odnosu na optužbu za genocid u Srebrenici.
14:34 Dokazi o oslobođenju nekoliko pojedinaca u Srebrenici ne ukazuju da nije postojala genocidna namjera, kazao je sudac Joensen. Isto tako, govoreći o tome da su neki Bošnjaci preživjeli probivši se kroz šumu, sudac je rekao da Karadžić pri oslanjanju na dokaze o tome ne pokazuje da je došlo do pogrešnih zaključaka u prvostupanjskoj presudi, javlja BIRN.
14:30 Žalbeno vijeće nije našlo greške u zaključcima prvostupanjskih sudaca u vezi s progonom Bošnjaka s područja Srebrenice. Govoreći o Karadžićevoj naredbi da se zarobljeni odvedu na 'neko drugo mjesto', sudac je naveo da, s obzirom da je Karadžić bio u kontaktu s ljudima na terenu koji su ubijali, prvostupanjsko vijeće nije pogriješilo.
14:28 U odnosu na Srebrenicu, žalbeni suci kažu da prvobitni suci 'nisu pogriješili' oslanjajući se na paragrafe u Direktivi 7, koju je sastavio i potpisao Karadžić, u kojoj je pozvao na stvaranje 'nepodnošljive situacije bez nade za daljnji opstanak stanovništva'. Kemp prenosi da je Karadžić izjavio da nije znao za taj paragraf kada je potpisivao dokument. Vijeće mu nije povjerovalo.
14:23 Govoreći o naredbama da se cilja Sarajevo, za koje je optužen, Kemp navodi da je sudac kazao da Karadžić jednostavno nudi alternativne interpretacije bez demonstriranja pogreške u zaključivanju, prenosi novinar AFP-a.
14:19 Nalazi sudskog vijeća o Sarajevu 'odražavaju to da je granatiranje bilo usmjereno na vojne ciljeve i civile bez razlike'. Karadžić 'nije dokazao pogrešku' pri zaključivanju sudskog vijeća. Isto vrijedi i za napad na tržnicu, u kojem je ubijeno 67 osoba.
14:17 Sudac je djelomično izmijenio presudu po točci 31, navodi Kemp.
14:15 Do sada je odbijeno 29 od oko 50 točaka, a sudac je kazao kako Karadžić nije dokazao nepravičnost na tim osnovama, dok u drugima odražava 'puko neslaganje' sa zaključcima vijeća.
14:13 Izvjestitelj AFP-a Danny Kemp na Twitteru prati tijek žalbenog postupka protiv Karadžića. Kemp je napisao da je na početku sudac Vagn Prüsse Joensen odbacio tvrdnje da je Karadžić imao nepravično suđenje.
14:08 List Espreso piše da se ratni zločinac Radovan Karadžić prije sudske odluke ispovjedio pravoslavnom svećeniku Vojislavu Bilbiji i da je uvjeren da će biti oslobođen krivnje.
14:07 Početak izricanja presude zakazan je za 14 sati, no prijenos iz sudnice ide s pola sata odgode.
14:06 Policija je maknula transparent ispred suda na kojem je pisalo 'Radovan Karadžić = Adolf Hitler'.
13:50 Nepoznati muškarac ogrnut srpskom zastavom pojavio se pred zgradom Suda u Haagu. Nakon negodovanja okupljenih morao je otići. Na odlasku je poručio da će se vratiti. Muškarac je nosio i transparent na kojem je pisalo da je Mehanizam politički sud.
13:33 Predstavnici udruga žrtava očekuju kaznu doživotnog zatvora za Karadžića.
12:49 Uoči početka izricanja presude čelniku bosanskih Srba Radovanu Karadžiću pred sjedištem Mehanizma za međunarodne kazne sudove (MICT) izbio je u srijedu manji incident kada je policija zatražila skidanje transparenta na kojemu je pisalo 'Radovan Karadžić-genocid i Adolf Hitler-holokaust'.
Policajci su se nositeljima transparenta obratili s obrazloženjem kako isticanje Hitlerovog imena nije primjereno, stoga su zatražili uklanjanje transparenta na kojemu je stajao taj natpis koji su postavili članovi Antidejton skupine iz BiH. Njihov predstavnik Mihad Aličković kazao je kako su oni samo pokušali podsjetiti na razmjere zločina i nisu željeli slati neprimjerene poruke.
'To su povijesne činjenice', kazao je Aličković, kojemu su nakon toga uputili upozorenje da neće moći ući u sudnicu ukoliko ne ukloni transparent. On je nakon toga kazao kako će to učiniti, no uklanjanje transparenta potom su spriječile članice udruga koje okupljaju majke Srebrenice.
11:59 Članovi udruga koje čine članovi obitelji poginulih, ubijenih i nestalih tijekom rata u Bosni i Hercegovini okupili su se u srijedu prije podne pred sjedištem Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) u Den Haagu kako bi uoči izricanja presude ratnom lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću još jednom podsjetili na razmjere zločina počinjenih po njegovom nalogu. 'Vjerujemo u pravdu, kriv je', 'Srebrenica 11.7.1995.', 'Da se ne zaboravi - da se ne ponovi', neke su od poruka istaknute na natpisima koje su okupljeni držali pred sjedištem MICT-a uz fotografije ubijenih i nestalih tijekom rata u BiH.
ZA ŠTO SE TERETI KARADŽIĆA
Prvostupanjska presuda kojom je prije nepune dvije godine, 24. ožujka 2016., proglašen krivim za ratne zločine i osuđen na 40 godina zatvora izrečena mu je temeljem optužnice koja ga je teretila po dvije točke za zločin genocida, po pet točaka za zločine protiv čovječnosti i po četiri točke za kršenje zakona i običaja ratovanja što su ih počinile snage bosanskih Srba tijekom rata u BiH od 1992. do 1995. godine.
Raspravno vijeće zaključilo je da je Karadžić počinio te zločine sudjelovanjem u četiri udružena zločinačka pothvata s ciljem da se bosanski muslimani i bosanski Hrvati trajno uklone s područja u BiH na koja su bosanski Srbi polagali pravo. Činili su to zločinima u općinama diljem BiH te širenjem terora među civilnim stanovništvom Sarajeva pucanjem iz snajpera i granatiranjem.
Kao udruženi zločinački pothvat okvalificirana je i kampanja uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR) za taoce kako bi se NATO odvratio od zračnih napada na vojne ciljeve bosanskih Srba. Udruženi zločinački pothvat odnosi se i na plan za uklanjanje bosanskih muslimana iz Srebrenice u srpnju 1995. godine.
Raspravno vijeće ICTY-a u prvostupanjskom je postupku proglasilo Karadžića krivim za genocid na području Srebrenice 1995. godine i za progon, istrebljivanje, ubojstva, deportacije, nehumana djela, odnosno prisilno premještanje stanovništva, teroriziranje civila, protupravne napade na civile i uzimanje talaca. Tom je presudom oslobođen krivnje po optužbi za genocid u drugim općinama u BiH.
Žalbeni postupak obilježile su, dosad bez presedana, izmjene u sastavu sudskog prizivnog vijeća.
Na Karadžićev zahtjev za izmjenama sudaca zbog navodne pristranosti, odnosno sudjelovanja u donošenju presuda kojima su viši politički i vojni dužnosnici bosanskih Srba osuđeni na dugogodišnje kazne, sudac Theodor Meron, koji je obnašao i dužnost predsjednika ICTY-a i MICT-a, sam se povukao iz vijeća kako bi se izbjeglo odugovlačenje donošenja pravomoćne presude. Zamijenio ga je Portugalac Ivo Rosa.
Vijeće koje se presuditi Karadžiću tako sada čine predsjedajući Vagn Prüsse Joensen te suci William Hussein Sekule, José Ricardo de Prada Solaesa, Graciela Susana Gatti Santana te Ivo Nelson de Caires Batista Rosa.
