14.16 U obrazloženju presude sutkinja je kazala kako su Sanader i Ježić negirali optužbe, dok je pokojni Mravak priznao kazneno djelo. U tijeku postupka Ivan Mravak je preminuo, a DORH je optužnicu prilagodio samo Sanaderu i Ježiću u takvoj situaciji sud je bio u mogućnosti ispitati samo Sanadera i Ježića dok je iskaz Mravka bio preslušan. Međutim niti jedan od izvedenih dokaza ne potvrđuje iskaz Mravka da je to bilo po nalogu Ive Sanadera i Ježića.

14.06 Oslobađaju se optužbe da su od kraja 2008. do sredine 2009. koristeći se činjenicom da je trgovačko društvo HEP u vlasništvu države na prethodno traženje Roberta Ježića od pokojnog Ivana Mravka (šef HEP-a) zatražio da se povećanje cijena ne primjenjuje na Dioki i Dina Petrokemiju.

14.05 U slučaju HEP-Dioki Ivo Sanader je nepravomoćno oslobođen optužbi.

13.55 Sutkinja Jasna Galešić u 14 sati izreći će i drugu presudu, onu u predmetu HEP-Dioki.

13.46 'Ova presuda je jako važna za buduće sudske prakse, pokazala je da je moguća osuda za ratno profiterstvo. Kazna je preblaga', kazala je tužiteljica.

13.41 Olakotna mu je okolnost to da do sada nije pravomoćno osuđivan, da je obiteljski čovjek i sudionik Domovinskog rata te da je od počinjenja djela prošao velik broj godina.

Otegotna okolnost je činjenica da je bio visokorangirani dužnosnik.

13.34 Plaćanje provizije dogovorio je u četiri oka s Wolfgangom Kultererom, a provizija je isplaćena preko Eugena Laxe. 'Da je optuženik iskorištavao ratno stanje, proizlazi iz okolnosti da je djelo učinjeno dok je zemlja bila u teškoj situaciji, s visokom stopom inflacije i niskim kreditnim rejtingom. Krediti su mogli biti dobiveni samo s visokom kamatom', kazala je sutkinja. Uzimanje provizije zamjenika ministra vanjskih poslova, kojem je primarna dužnost bila zastupati interese RH, u takvim okolnostima čisto je ratno profiterstvo.

13.22 Sutkinja je u obrazloženju presude citirala odluku Ustavnog suda kojom je ukinuta prva nepravomoćna i pravomoćna presuda Županijskog suda u Zagrebu i Vrhovnog suda RH 2015. Tada je slučaj vraćen na ponovno suđenje na Županijski sud u Zagrebu.

Sutkinja je kazala da je ovog puta nepobitno utvrđeno kazneno djelo ratnog profiterstva, za koje ne vrijedi zastara iako u to doba nije postojalo kazneno djelo ratnog profiterstva, a po drugim kaznenim djelima zastupila je zastara.

13.21 Novčani iznos od 3,6 milijuna kuna, koliko je bila imovinska korist ostvarena kaznenim djelom, optuženi mora uplatiti u korist državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude. Mora podmiriti i troškove kaznenog postupka od 11 tisuća kuna.

13.18 'Za kazneno djelo zloporabe položaja i ovlasti i ratno profiterstvo osuđuje se na kaznu zatvora od dvije i pol godine. U izrečenu kaznu zatvora uračunava mu se vrijeme provedeno u ekstradicijskom pritvoru i istražnom zatvoru te na izdržavanju kazne', kazala je sutkinja.

13.16 'Kao zamjenik tadašnjeg ministra vanjskih poslova Mate Granića, umjesto isključivog djelovanja u interesu RH, tijekom pregovora o zajmu Hypo banke od 140 milijuna šilinga s predstavnicima Hypo banke dogovorio je isplatu provizije od pet posto', kazala je sutkinja pri izricanju presude, a 3,6 milijuna kuna iznosi njegova zarada u kunskoj protuvrijednosti.

13.15 Sanader proglašen krivim u aferi Hypo, javlja iz sudnice reporterka RTL-a. Osuđen je na dvije i pol godine zatvora.

Oba postupka vodila je sutkinja Jasna Galešić koja presudu u tzv. aferi Hypo objavljuje u 13, a presudu u slučaju HEP-Dioki u 14 sati.

Milijunska provizija u vrijeme Domovinskog rata

U aferi Hypo Uskok Sanadera tereti da je kao zamjenik ministra vanjskih poslova uzeo proviziju u protuvrijednost od 3,6 milijuna kuna, nakon što je ta austrijska banka Hrvatskoj odobrila kredit za kupnju zgrada diplomatskih predstavništava. Kako se radilo o vremenu u kojem je Hrvatska bila u neposrednoj ratnoj opasnosti, Sanader je optužen i da je ratni profiter.

'Tvrdim pred hrvatskom javnošću da nisam ratni profiter', rekao je Sanader u svojoj obrani na kraju suđenja. Tužiteljstvo, pak, smatra suprotno i u završnim govorima ističe da je Sanaderu ratno profiterstvo dokazano, ali da on tijekom cijelog postupka umanjuje svoju ulogu.

Prvu osuđujuću presudu u ovom slučaju, koja je Sanaderu izrečena zajedno s presudom za primanje mita od direktora MOL-a za prepuštanje upravljačkih prava u Ini, 2014. je ukinuo Ustavni sud i zatražio novo suđenje na zagrebačkom Županijskom sudu.

Ukinuta presuda Sanaderu bila je ujedno i prva presuda za ratno profiterstvo donesena nakon ustavne odluke o nezastarijevanju takvih kaznenih djela, no Ustavni ju je sud ipak ukinuo uz zaključak da Županijski i Vrhovni sud nisu utvrdili je li Sanaderu nastupila zastara kada je optužen te da su povrijedili pravilo primjene blažeg zakona.

Jeftina struja Diokiju

U drugom slučaju tzv. HEP-Dioki uz bivšeg premijera i Ježića na Uskok je teretio i bivšeg direktora HEP-a Ivana Mravka koji je u međuvremenu preminuo. Kako Mravka za života Sanaderovi odvjetnici nisu uspjeli ispiti, a on je u iskazu tužiteljstvu teretio bivšeg premijera, obrana je ustraju u tvrdnji da postupak treba obustaviti.

Još u ožujku, nakon potvrđivanja optužnice koju je tužiteljstvo moralo doraditi, Sanaderovi odvjetnici isticali su da Mravkov istražni iskaz ne može biti temelj za osuđujuću presudu. To su ponovili i u završnom govoru ističući da protiv Sanadera ne postoji ni jedan materijalni dokaz.

U ovom slučaju Sanader je još 2012. optužen da je Mravka poticao da Ježićevoj tvrtki isplati pozajmicu od 15 milijuna kuna i prodaje struju ispod tržišne cijene. Suđenje je trebalo početi još na ljeto 2014. kada je odgođeno zbog bolesti obojice Sanaderovih suoptuženika.

Petu po redu optužnicu protiv Sanadera sud je prvi put potvrdio još u rujnu 2013. Gotovo ista optužnica i ranije je bila na sudu, ali ju je tužiteljstvo povuklo i nakon godinu dana vratilo dopunjenu novim vještačenjima.

Sanader nepravomoćno presuđen samo u slučaju Planinska

Od niza korupcijskih postupaka Sanader je nepravomoćno osuđen jedino u slučaju Planinska, gdje je dobio 4,5 godine zatvora zbog optužbi da je primio 17 milijuna kuna 'provizije' nakon što je Ministarstvo regionalnog razvoja, na čijem je čelu bio 'pokajnik' Petar Čobanković, 2009. kupilo zgradu u Planinskoj ulici od tvrtke bivšeg HDZ-ova saborskog zastupnika i vlasnika mesnica Stjepana Fiolića.

Ponovno mu se sudi i u slučaju Fimi media, nazvanom po marketinškoj agenciji preko koje se, po tvrdnjama tužiteljstva, novac iz državnih institucija i tvrtki izvlačio za HDZ-ov crni fond i privatne potrebe stranačkih dužnosnika.

Početak novog postupka za primanje mita u slučaju Ina-MOL, u koji je u međuvremenu uključen i hrvatskom pravosuđu nedostupan direktor mađarske naftne kompanije Zsolt Hernadi, najavljen je za 23. listopada.