Već na početku današnjeg zasjedanja nanizale su se stanke.

'Danas ćemo slušati hvalospjeve o rastu BDP-a, uspjehe nakon godine pandemije, no neće se dotaknuti važna stavka proračuna, a to je korupcija. EP je izračunao da Hrvatska gubi 10 milijardi dolara na korupciju - 60 milijardi kuna godišnje nestaje kroz korupciju. Rast BDP-a je pojela korupcija prije nego što smo i krenuli u raspravu. Milijardu dolara smo platili Rafale, da nema korupcije, letjelo bi 120 Rafalea. Već sada smo 310 tisuća ljudi poslali u Njemačku, to nije bilo ni u 46 godina, koliko smo bili u Jugoslaviji. Poslali smo već cijeli jedan proračun u Njemačku', kazao je Mostov Zvonimir Troskot.

'Hrvatska je zemlja koja se nalazi u problemima. Jedno je smanjenje stanovnika, a drugo je da ne uspijevamo izaći iz razvojnog ciklusa koji se temelji samo na jednoj grani. S ovim proračunom to će ostati isto. Od početka ove godine u Ministarstvo zdravstva upumpali smo milijarde kako bi sanirali dugove, a oni nisu prestali rasti jer nismo našli rješenje. I što činimo 2022.? Smanjujemo stavku koja se odnosi na zdravstvo. Zar je epidemija gotova, zar nema drugih problema u zdravstvu? Ovo je neodrživo i nestvarno', kazao je SDP-ov Peđa Grbin.

Proračun je u zahtjevu za stanku branila Grozdana Perić iz HDZ-a. 'Upravo ova vlada vodi računa o tome na koji način popraviti našu strukturu gospodarstva. Ono što se dogodilo padom BDP-a pokazalo je da je naša oslonjenost na turizam bila prevelika. Iz ovog proračuna vidi se da se to želi promijeniti. Ovaj proračun je zahtjevan jer pandemija nije zaustavljena, ali treba biti itekako veliki vizionar da se pokriju sve potrebe. Proračun govori o tome koliko postoji mogućnosti, uz pomoć sredstava Europske unije, napraviti puno za svoju državu', rekla je Perić.

Sandra Benčić iz Lijevo-zelene koalicije upozorila je da još uvijek nemamo Hitnu helikoptersku službu, a osvrnula se i na jučerašnji zločin u Splitu, kazavši da se za nasilje nad obitelji i nad ženama premalo izdvaja.

Kritike je imao i Davor Bernardić u ime Kluba socijaldemokrata. 'Posljednjih dana mogli smo čuti samo hvalisanje Plenkovića i ministra financija o tome kako je Hrvatska rekordno rasla unutar EU-a. Ali dvije stvari su prešutjeli. Jedno je da još nismo došli na razinu BDP-a iz 2019., a drugo je da je u međuvremenu sve poskupilo. Znate li kako živi prosječni umirovljenik, jeste bili u dućanu kad ljudi vade kovanice da bi kupili jedno mlijeko? Pozivam vas da se probudite, da prestanete živjeti briselski zimski san, da prestanete pričati bajke i počnete raditi svoj posao', poručio je Bernardić Plenkoviću.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković zastupnicima je odobrio 15 minuta stanke, nakon čega je prijedlog proračuna predstavio premijer Andrej Plenković.

Plenković predstavio proračun

'Pred nama je važna zadaća da kvalitetnim ekonomskim politikama podignemo konkurentnost gospodarstva', kazao je Plenković na početku izlaganja.

Podsjetio je na sve što je Vlada napravila kako bi se sačuvala radna mjesta. 'Želimo i dalje odgovorno nastaviti upravljati javnim financijama, bazirati naše aktivnosti na učinkovitoj državnoj potrošnji, dalje administrativno rasterećivati gospodarstvo, provoditi strukturne reforme radi povećanja produktivnosti ekonomije, jačati konkurentnost tržišta rada te dalje i dalje učinkovito koristiti europska sredstva. Govorio je i o gospodarskom rastu. 'Pokazatelji pokazuju snažan gospodarski oporavak. Hrvatska ima snage na učinkovit način ostvariti veći realni rast nego što je to bilo 2019. godine', rekao je Plenković. U proračunu za 2022. posebna pažnja posvećena je, dodao je premijer, sanaciji šteta od potresa, povećanju socijalnih naknada, povećanju naknada za roditeljski dopust te osiguravanju fiskalne održivosti lokalnih jedinica.

'Primaran cilj nam je isti kao i dosad: voditi računa o socijalnoj i zdravstvenoj sigurnosti. Zatim učiniti sve, a to smo dokazali u nekoliko megakriza s kojima smo se suočili, i spriječiti kad god možemo socijalnu frakturu u našem društvu, smanjivati polarizaciju, razotkrivati one koji fabriciraju socijalnu frakturu tako da koriste politikantske ciljeve, čemu svjedočimo i u kontekstu borbe protiv covida-19. Ali većina hrvatskih birača jasno to vidi i prepoznaje i tu igru skrivača jasno će prepoznati na izborima, a to je u konačnici rekla već dva puta u zadnjih pet godina', kazao je Plenković.

Plenković Grmoji: Neopisivo je zadovoljstvo bilo izbaciti Most iz Vlade

Na izlaganje Plenkovića odmah su stigle replike. 'Trošak korupcije je 60 milijardi kuna. To bi bilo godišnje 15 peljeških mostova. Ali to je bilo dok niste stavili šape na institucije, dok niste počeli izvlačiti novac iz europskih fondova. Bilo bi dobro kad bismo s vama bili na nuli, ali mi smo s vama na minusu. Kako je neizbježan odlazak glavne državne odvjetnice koja je štitila vašu Gabi, tako je neizbježan i vaš odlazak', kazao je Mostov Nikola Grmoja.

'Ako se smatrate medvjedom pa imate šake, a ne ruke, onda to držite za sebe. Neopisivo je zadovoljstvo bilo izbaciti Most iz Vlade. Najnelojalnija, najpokvarenija, najdemagoškija i najpopulističkija nakupina lokalnih aktera koji se igraju nacionalne politike. Razotkriveni ste tada, a i sada', kazao je Plenković Grmoji.

'Podržavate prosvjed i nudite narodu Ivermektin. Lijek za životinje, za parazite kod životinja. Vidim da su vam šape tu, sad mi je jasnije otkud vam Ivermektin kao doprinos Mosta borbi protiv covida-19. Čestitam', poručio je premijer, a Grmoja mu je odgovorio da nitko iz Mosta nikad nije zagovarao nikakav lijek. Zbog zlouporabe povrede Poslovnika dobio je opomenu.

Sukobio se Plenković i s Mostovim Mirom Buljem. 'Govorite o velikim potezima. Dok Amerika strpi od inflacije, vi high life, kao Lolek i Bolek. Sve cvita, a ulje je 16 kuna litra', kazao je Bulj.

'Drago mi je vidjeti vas u Saboru, znači da se testirate i dobivate covid potvrde. Da je cijela vaša storija teatar apsurda i najniži populizam. Rušite napore odgovornih ljudi', kazao je Plenković.

Bulj se javio za povredu Poslovnika. 'Tko su ti odgovorni ljudi? Na Pelješkom mostu? Kaznite me kao lokalnog čelnika. U Sinju se borimo za demokraciju, a ne stožerizaciju. Borimo se da ovaj Sabor odlučuje, a ne bal vampira na Pelješkom mostu', poručio je Bulj i dobio opomenu zbog zlouporabe povrede Poslovnika.

'Slušam vas i ne vjerujem i pitam se živimo li u istoj državi. Kao statističar ste pročitali s papira što su vam napisali, a papir trpi sve. A ja jedino vidim da piše 'ne znamo kamo idemo'', replicirao je Davor Bernardić.

Odgovorio mu je Plenković. 'Možda stvarno ne živimo u istoj zemlji. Nisam vas vidio godinu dana, do zadnjeg aktualnog sata. Prije zadnjeg aktualnog sata bili ste u Gardalandu. A mi smo tu, nismo u Bruxellesu. Ovo je politička prezentacija proračuna na temelju podataka', kazao je Plenković.

Javio se potom Bernardić za povredu Poslovnika, no dobio je opomenu zbog zlouporabe tog instituta. Opomenu je dobila i Karolina Vidović Krišto jer se u jednom trenu dignula i poručila Jandrokoviću da ne zna voditi sjednicu Sabora.

Replicirao je i SDP-ov Siniša Hajdaš Dončić. 'Proračun je povijesno crna kožna torba jer su ministri financija u 18. stoljeću s crnim kožnim torbama prezentirali proračun. Ja sam sad zabrinut jer vidim puno stavki 'usluge', 'informatička oprema'. To je preko 100 milijuna kuna za svaku od tih stavki. Pa se bojim da te crne kožne torbe ne bi izlazile, a ne ulazile. A vaša politička stranka ima i pravomoćnu presudu za to', kazao je Hajdaš Dončić.

'Ostavili ste fenomenalne ugovore o prometu kad ste otišli s ministarskog mjesta. Što se tiče nabave, postoje tijela koja to trebaju nadzirati', kazao je premijer.

Vlada će smanjiti PDV na uloške i tampone?

Anka Mrak Taritaš iz GLAS-a upitala je Plenkovića kada će smanjiti PDV na higijenske potrepštine poput uložaka i tampona. Premijer je odgovorio da će se napraviti analiza. 'Nije dobro da nešto što je nužno, normalno u nekom civilizacijskom kontekstu 21. stoljeća nije dostupno našim ženama, djevojkama, curama i napravit ćemo jedno rješenje za koje vjerujem da ćete ga i vi podržati', kazao je Plenković.

Karolina Vidović Krišto u replici je optužila premijera da blokira rad pravosuđa. 'U predmetu Fimi media potvrđena je presuda, a pet tjedana prije parlamentarnih izbora 'iscuri slučaj Rimac'; eto toliko dobro blokiram pravosuđe. Ta vrsta demagogije i neistine ne može proći', odgovorio joj je Plenković.

Urša Raukar Gamulin spomenula je u svojoj replici i jučerašnji zločin u Splitu, u kojem je muškarac izbo bivšu partnericu usred dućana.

'Predložio sam da Sabor ratificira konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju nasilja nad ženama i u obitelji (op.a., Istanbulska konvencija) i otklanjao maglu koju su neki tada puštali o nekakvim zombijima koji će hodati hrvatskim ulicama. Čak sam platio dio političke cijene za to. Ono što nažalost ne mogu spriječiti je, ne mogu spriječiti primitivce, divljake i kretene da rade takva kaznena djela. Za to nemam lijeka, ali imam lijeka da pooštravam Kazneni zakon i sve druge zakone', kazao je Plenković.

Grbin: Stvarni rast BDP-a u ovoj zemlji neće biti moguć dok se Vlada ne pozabavi s korupcijom.

'Vlada je u proračunu trebala pokazati smjernice u kojima želi da država ide. Umjesto toga smo dobili dokument koji nije realan i nije održiv. Jedino što možemo sa sigurnošću reći za proračun za 2022. je da ćemo imati jedan, dva, a vjerojatno i više rebalansa', kazao je u izlaganju u ime Kluba SDP-a Peđa Grbin.

Kritizirao je poreznu politiku, nazvavši je 'promašenom'. 'Rasterećuje bogate kroz porez na dohodak, a onda jedinicama lokalne samouprave taj iznos kompenzira kroz ono što se naplaćuje iz PDV-a. Da bi bogati imali više, mi svima u državi uzimamo kroz PDV i kompenziramo rupu koja je time nastala u proračunu. To je jedna od najgorih neoliberalnih ekonomskih politika koja možda dovodi do gospodarskog rasta, ali ne i gospodarskog razvoja, i što je gore dovodi do degradacije društva', kazao je Grbin.

Ukazao je na smanjenje sredstava za zdravstvo u proračunu i upozorio da bi se opet moglo dogoditi da veledrogerije zbog dugova prestanu isporučivati lijekove. 'Za borbene avione i obranu imamo, a za lijekove nemamo', dobacio je Grbin.

Drago mi je da je turistička sezona bila uspješna, dodao je Grbin i poručio: 'Ali turizam ne može i ne smije biti jedina gospodarska grana. A u proračunu za 2022. nastavljamo po starom'.

'Stvarni rast BDP-a u ovoj zemlji neće biti moguć dok se Vlada ne pozabavi s korupcijom. Ne možemo se oslanjati samo na jednu stvar i otvarati šampanjac zato što je ovo ljeto bilo sunčano. Hrvatska na taj način ne može ići dalje', poručio je Grbin.

'Vlada će teško ostvariti ciljeve koje si je zadala. Cijela mantra proračuna počiva na smanjenju rashoda u zdravstvu. Nitko od nas ne može znati kada će biti kraj covid krize. Nitko od u Saboru još uvijek nije vidio reformu zdravstva, niti se zna kada je predviđena', dodao je Hajdaš Dončić.

'Proračun nije ni jasan ni transparentan, a digitalan je utoliko što su dokumenti skeniran', poručio je u ime Kluba socijaldemokrata Domagoj Hajduković.

'Kao da se rugate umirovljenicima kad im dižete mirovine za, pazite ovo, vrtoglavih 20 kuna. Košarica je poskupjela čak za 19 posto u zadnjih godinu dana, ako i odete u trgovinu neki proizvodi su u dvije godine porasli za čak 100 posto. Rastu troškovi režija i cijene energenata, no u ovom proračunu ne vidimo kako država planira amortizirati taj udar. Same statistike našim građanima neće značiti ništa. Ne vidimo kako bi se mogla trasirati bolja budućnost s ovim proračunom. Ovakav proračun ne nudi viziju', kazao je Hajduković, dodavši da neće podržati proračun.

'Stabilnost koji ističe premijer znači u hrvatskom slučaju stagnaciju. Naš rast je premalen, prespor u odnosu na druge države', kazao je u ime Domovinskog pokreta Stephen Bartulica.

'Domovinski pokret ne vidi nikakav bitan pomak u ovom proračunu u odnosu na prije. I dalje vlada razmišljanje da država mora biti jako prisutna i preuzeti veliku odgovornost u vođenju naših života i zato Hrvatska stagnira', poručio je.

Deficit proračuna 12 milijardi kuna

Državni proračun za 2022. godinu predviđa prihode od 164,5 milijardi i rashode od 173,8 milijardi kuna te deficit proračuna opće države od 12 milijardi ili 2,6 posto BDP-a.

Prihodi od poreza trebali bi dosegnuti 87,9 milijardi kuna i biti gotovo sedam posto viši nego u ovoj godini, a od doprinosa se očekuje oko 26 milijardi kuna ili pet posto više. Ukupni rashodi financirani iz svih izvora financiranja planirani su u iznosu od 173,8 milijardi kuna, što je povećanje od 500 milijuna kuna u odnosu na rebalansirani proračun za ovu godinu.

Proračunski deficit opće države prema metodologiji ESA 2010 iduće godine dosegnut će 12 milijardi kuna ili 2,6 posto BDP-a, bitno manje od ovogodišnjih 18,9 milijardi kuna ili 4,5 posto. U iduće dvije godine planira se daljnje smanjivanje proračunskog deficita opće države na 2,4, odnosno 1,9 posto.

Najveće povećanje rashoda vezano je uz potres, slijede rashodi za sustav socijalne skrbi, mirovine i mirovinski sustav.

Za iduću godinu Vlada projicira udjel javnog duga u BDP-u od 80,7 posto, što bi bilo 2,4 postotna boda manje od ovogodišnjih 83,1 posto. U 2023. planira se daljnje smanjenje omjera javnog duga i BDP-a na 78 posto, a 2024. na 75,3 posto BDP-a.