Plenković je u Banskim dvorima kazao kako šest, sedam članica nedostaju doze AstraZenece i njih bi trebalo nadomjestiti dozama Pfizera. 'Vrlo sam jasno argumentirao naše stajalište. Hrvatska je dobila 17 posto doza AstraZenece umjesto sto posto', kazao je.

Istaknuo je da treba vratiti povjerenje u cjepivo AstraZenece. 'Oni koji imaju manje trebaju dobiti više', kazao je i istaknuo da mu je žao što sastanak nije bio uživo, već online.

'Loše stojimo u postotku jer nam nisu došle doze koje smo naručili. Imamo manje cjepiva jer je umjesto 120 milijuna doza za cijelu Europu, došlo njih 30', istaknuo je.

Kazao je da je zadužio naše diplomate da vode razgovore i pronađu rješenje. Istaknuo je da se jučer nije mogao postići dogovor. Da su bili fizički u Bruxellesu, možda bi došlo do dogovora. 'Onaj tko nema problema, ni ne razumije problem. 405 milijuna ljudi spada u države u kojima nema problema, a 40 milijuna u one koje imaju problem. Oni koji imaju više cjepiva neće ni osjetiti da su nešto propustili', kazao je.

Kaže da austrijski kancelar Sebastian Kurz nije bio posebno žestok i da svi puštaju u javnost ono što im može koristiti u medijima. 'Nastupam onako kako treba, imam dovoljno iskustva u tome. Svi su shvatili da postoji problem koji treba riješiti', kazao je.

'Hrvatska otprilike ima 4,5 milijuna ljudi, oko 3,4 milijuna iznad 18 godina. Naša logika je bila ok - idemo naručiti oko dva i pol puta doza više. Neki su kupili pet puta više nego što imaju stanovništva. Sada zamislite da AstraZeneca nije imala problem i da smo na račun poreznih obveznika naručili 15 milijuna doza cjepiva. Onda biste me pitali zašto. Novac nije problem, zdravlje građana nema cijenu', poručio je.

Na pitanje hoćemo li do 30. lipnja doći na 50 posto cijepljenosti, Plenković je rekao da bi tako trebalo biti.

Na pitanje osjeća li se ponekad namagarčenim u kontekstu Europske unije, odgovorio je: 'Jedino je AstraZeneca dala manje nego što je obećala. To je za njih reputacijski bitno. Brojevi su nemilosrdni.'

Kada dobijemo sve naručeno cjepivo, podijelit ćemo višak onima kojima treba. Neće se, kaže, bacati.

Ako netko bude pokretao pravnu akciju protiv kompanija koje nisu poštivale ugovorne obveze, to je, kaže, Europska komisija.

Što se tiče registracije Sputnjika, taj proces traje i trajat će još više tjedana. 'Najveći problem je nastao kada su nacionalne agencije za lijekove krenule odobravati brže od Europske agencije za lijekove', kazao je.

O pravosuđu

Plenković je u Banskim dvorima na konferenciji za novinare u petak naglasio da HDZ nema svog kandidata za mjesto čelnog čovjeka Vrhovnoga suda te poručio da su smiješne teze da stranka na tom mjestu nekog želi zbog "nekog drugostupanjskog procesa", referirajući se na sudski proces u slučaju Fimi medija.

"Pa valjda bi HDZ onda, ako ima toliko migova i šapa, osigurao da prvostupanjske presude baš ne budu onakve kakve su bile", rekao je Plenković.

Ustvrdio je i da, kad bolje razmisli, ta teza o šapi HDZ-a na pravosuđu totalno politizira izbor čelnog čovjeka Vrhovnoga suda. "Ali s druge strane, ne s naše. Kužite? Da je HDZ tako utjecajan na pravosuđe, pa valjda ne bi bilo ovih presuda. Mislim da ne bi, da je to sve tako. Jer, ako nije tako, zašto su onda te presude bila takve u prvom stupnju", naglasio je.

To nitko ne predstavlja javnosti, dodao je, nego se ide nekim paušalima i enormnom utjecaju HDZ-a na pravosuđe, koji ne stoji, naglasio je.

Referirao se i na najavu Reformista, koji su dio parlamentarne većine, da će podržati Zlatu Đurđević, koju na čelnom mjestu Vrhovnoga suda želi predsjednik Republike Zoran Milanović, poručivši da je većina u Saboru stabilna.

"Parlamentarna većina je skroz stabilna, jako je stabilna. Dapače. To ako će jedna zastupnica Reformista imati drukčiji stav, neće se ništa dogoditi parlamentarnoj većini", rekao je i ustvrdio kako nije uspio pokušaj rasklimavanja parlamentarne većine.

Jer, dodao je Plenković, kad realno pogledam koji su argumenti iznošeni, to je u biti izgleda bio jedini cilj - sigurno nije cilj reforma pravosuđa.

Šupljima je pritom ocijenio teze da će reformu pravosuđa provesti - "baš ta, jedna osoba, nezamjenjiva, vrhunaravna, bolja od svih ostalih" - s mjesta čelnog čovjeka Vrhovnoga suda.

"Ta boza se može prodavati samo teškim naivcima i nekome tko nema pojam ni o pravosuđu ni o politici. Dakle, to je boza, to nije istina. To su floskule, šuplje priče, boze", poručio je Plenković.

Reforma pravosuđa se provodi kroz zakone, organizaciju, digitalizaciju, obrazovanje, sredstva, učinkovitost, nepristranost, kvalitetu, a ne pamfletiranje, politiziranje, boze i šuplje priče, naglasio je.

Đurđević je napravila faux pas (krivi korak, gaf) koji se ne može oprostiti

Ponovio je da je politički stav HDZ-a da Zlata Đurđević ne može biti predsjednica toga suda.

"Ne može nešto što ide krivo, završiti dobro", rekao je Plenković te ponovio da je Đurđević "samu sebe pustila da bude protukandidat u protuzakonitoj kandidaturi, a što je potvrdio i Ustavni sud" i time napravila ogromnu pogrešku.

Predsjednik Republike ju je kandidirao mimo zakonske procedure, naglasio je Plenković i poručio – "Sorry, ne ide to tako".

To nije neka banalna pogreška, poput krivog parkiranja, jer ako netko želi biti predsjednik Vrhovnog suda, taj mora poštivati zakone, naglasio je. "To je faux pas koji se ne može oprostiti", rekao je.

"Sad smo, u političkom smislu, u situaciji da nije sporno da će na kraju novi predsjednik Vrhovnog suda biti netko tko nije aktualni predsjednik, jer je predsjednik Republike rekao da on nije njegov izbor, a parlamentarna većina je rekla da sigurno neće biti netko tko se javio u protuzakonitom proceduri", dodao je te zaključio kako će budući predsjednik Vrhovnoga suda biti "netko treći". "Tko, ja ne znam".

Premijer je na konferenciji najavio da će Vlada lokalne izbore raspisati na sjednici koja će se održati 15. travnja.

Podsjetimo, čelnici država članica EU-a pozvali su u četvrtak da se dodatnih 10 milijuna doza cjepiva BioNTech/Pfizer podijeli među državama članicama 'u duhu solidarnosti'.

Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je preko Twittera da je 'stav Hrvatske da se 10 milijuna doza rasporedi u duhu solidarnosti kako bi one zemlje koje su trebale dobiti više doza AstraZenece primile više Pfizerova cjepiva i time kompenzirale nedostatak koji se nije mogao predvidjeti zbog sporije proizvodnje i distribucije AstraZenece'.

Čelnici EU-a ističu da ubrzanje proizvodnje, distribucije i kampanje cjepiva ostaje ključno za prevladavanje krize.

Poručili su da je epidemiološka situacija i dalje ozbiljna, ponajprije zbog pojave novih sojeva, te da se ograničenja uvedena radi suzbijanja zaraze trebaju zadržati. Istodobno, trebaju početi pripreme za zajednički pristup u postupnom ukidanju tih ograničenja kada to dopusti epidemiološka situacija.