Premijer Andrej Plenković primio je u Banskim dvorima finsku premijerku Sannu Marin, nakon čega su se oboje pojavili na zajedničkoj konferenciji za novinare. Plenković je poručio da je ona prvi put u radnom posjetu Zagrebu, te mu je zadovoljstvo da su raspravili bilateralne odnose i razgovarali o njenim dojmovima nakon posjeta jugoistoku Europe. Rekao je da je nepravedno i nekorektno uvjetovati Finskoj i Švedskoj članstvo u NATO-u te istaknuo da tim zemljama treba objasniti položaj Hrvata u BiH i od njih dobiti podršku za izmjenu izbornog zakona
'Bilo je lijepo čuti potporu Finske članstvu Hrvatske u europodručju i u Šengenu. Visoko cijenimo potporu Finske', kazao je.
Razgovarali su i o ruskoj agresiji, kao i o situaciji u BiH.
'Objasnili smo posebnu važnost izmjene izbornog zakona kako bi izbori bili pravedni', rekao je Plenković, dodajući da RH podržava BiH u nastojanju da dobije status kandidata za EU.
'Smatramo da bi bilo dobro da i BiH dobije status kandidata, i da se postigne dogovor o izmjenama izbornog zakona', rekao je Plenković.
Finska želi, napuštajući politiku neutralnosti, postati članica NATO-a, a Hrvatska to poštuje, kazao je premijer.
'Pozicija hrvatske vlade i parlamentarne većine je kontinuirano jasna i čvrsta, a to je da podržavamo te ambicije Finske i smatramo da, ako je to izbor zemlje koja je nama partner u EU-u, onda taj izbor trebamo poštivati i podržati', rekao je Plenković, dodajući da se veseli nastavku suradnje i da će posjetiti Helsinki.
Sanna Marin rekla je da je sa zadovoljstvom posjetila Zagreb i da se nada kako će dvije zemlje uskoro biti zajedno i u NATO-u. 'Nema bližeg odnosa od članstva u istom obrambenom savezu, spremi da jedni druge branimo bez uvjeta', rekla je Marin. Dodala je da 'vjeruje da će NATO poslati snažnu poruku jedinstva sa samita u Madridu' drugi tjedan, naglasivši da će 'Finska i Švedska učiniti Savez jačim'.
Založila se za snažnije sankcije Rusiji i podršku Ukrajini.
'Finci razumiju da nema povratka. Osnažit ćemo Savez', poručila je, dodajući da se nada da će NATO vrlo brzo odlučiti o kandidaturi Finske.
O sastanku s Milanovićem
Rekla je i da Hrvatska može računati na podršku Finske za Šengen, te joj je drago da Hrvatska ulazi u eurozonu.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović već dulje vremena inzistira da se zeleno svjetlo Finskoj i Švedskoj uvjetuje reformom izbornog zakona u BiH. Upitana za sastanak s Milanovićem i poveznici s BiH, kao i o protivljenju Turske članstvu Finske u NATO-u, rekla je da je važno raspraviti sva pitanja koja su važna za članice. Rasprava s Milanovićem bila je dobra, a jako je važno da je Europa ujedinjena. Iz perspektive NATO-a važno je da dvije zemlje koje ispunjavaju sve uvjete postanu članice, naglasila je.
Rekla je da nije dobila nikakvu drugu informaciju na sastanku s Milanovićem, osim podrške.
Na opetovano pitanje je li joj Milanović rekao da je protiv ulaska Finske u NATO, te kako se osjećala na Pantovčaku da ju je Milanović pustio da čeka par minuta te je nije dočekao, rekla je da je imala dobar razgovor s hrvatskim predsjednikom.
'Bilo je zanimljivo i važno posjetiti Zapadni Balkan, imala sam dobre razgovore s njihovim čelnicima', kazala je, nastojeći izbjeći odgovor. Reporterka N1 Iva Puljić Šego ponovila je pitanje, pa je Marin konačno rekla: 'Dvije minute mog života nisu tako dugo vrijeme', kazala je, na što je Plenković dodao, na engleskom: 'She is so nice'.
Plenković je rekao da kandidatski status BiH mora ići ukorak s izmjenom izbornog zakona. 'Na tom tragu ćemo nastupati na Europskom vijeću, u zaštiti Hrvata u BiH, ali i za cijelu BiH. Zemlja s kojom dijelimo toliko toga zajedničkog predestinirana je da bude članica europske obitelji, kao i Hrvatska', naglasio je Plenković, dodajući da odabir Švedske i Finske Hrvatska neće dovoditi u pitanje, ali će dizati vidljivost pitanja BiH u međunarodnoj zajednici.
Uoči sastanka s Plenkovićem, Sanna Marin posjetila je predsjednika Zorana Milanovića na Pantovčaku. Ured predsjednika priopćio je da je Milanović finskoj premijerki rekao da se ne protivi načelno prijemu Finske u NATO, ali joj je istodobno ukazao na težak položaj Hrvata u BiH te na sigurnosne probleme s kojima je suočena Hrvatska zbog nestabilne situacije u toj zemlji.