'Ovaj plan koji je jučer iznijela predsjednica EK, a koji se pripremao u konzultacijama s članicama, ima tri elementa. Prve su mjere uštede energije, druga je diversifikacija opskrbnih pravaca te u konačnici prelazak na obnovljive izvore energije. Plan je vrijedan 300 milijardi eura, 225 milijardi u zajmovima i 75 u bespovratnim sredstvima. Za nas je posebno važno, kad je riječ o investicijama koje se odnose na plinsku i naftnu infrastrukturu, da se otvaraju mogućnosti za dodatna ulaganja, proširenje kapaciteta i tako Hrvatska postaje strateška zemlja kada je riječ o diversifikaciji opskrbnih pravaca', rekao je premijer Plenković, javlja N1.

Predsjednik Vlade kazao je da poduzimaju sve nužne aktivnosti o tome da se na vrijeme popune kapaciteti skladišta plina. Nabrojao i dosadašnje mjere za ublažavanje udara rasta cijene energenata.

Dodao je kako je važno da javnost shvati kako je energetska kriza trenutno tema broj jedan. Kaže i kako je napad na Ukrajinu izazvao rast cijena i da je bitno da su pokazali solidarnost i pomogli najpotrebitijima.

Nakon toga su uslijedila pitanja. Prvo je govorio o Milanoviću i njegovoj izjavi da aktivno sudjeluje u razaranju Hrvata u BiH:

'Nastojim ne slušati i ne pratiti sve što on govori, no on je nažalost izabran na dužnost predsjednika Hrvatske, pa ga vi prenosite. Čak sam dobio signal od kolega da nas je nazvao izdajicama i veleizdajicama i sve druge epitete koje obično koristi. Indikativno je da to, po njegovim kriterijima, govori čovjek koji je aktivno išao u kampanju u Sarajevo agitirati za Željka Komšića, protiv HDZ-a BiH, protiv svih stranaka okupljenih u okviru Hrvatskog narodnog sabora. Niti trunke vjerodostojnosti onog koji u crvenom šuškavcu odlazi u Sarajevo', poručio je Plenković.

Upitao se što je s inicijativom koja nije plod prethodnog usuglašavanja institucija zaduženih za vanjsku politiku.

'Imate izvornu tezu protiv širenja NATO-a, koja dolazi u trenutku u kojem je Rusija napravila brutalnu vojnu agresiju na Ukrajinu i time srušila temelje sigurnosne arhitekture u Europi. Cijeli zapadni svijet se solidarizirao s Ukrajinom. Radi li on to iz uvjerenja, ima li neki radni nalog ili je samo korisna budala koja radi ovo u interesu Moskve, meni to do kraja nije poznato. Ali mi je poznato da je izašao s tezom da Hrvatska kao članica NATO-a blokira dvije naše partnerice u trenutku u kojem one nakon desetljeća ustrajanja na neutralnosti donose strateške odluke i procjenjuju da je za njihovu sigurnost bolje da budu u sigurnosnom smislu pokrivene kišobranom koji se zove članak 5.', kazao je Plenković.

Premijer smatra da je prva Milanovićeva teza protiv NATO-a, a druga teza su Hrvati u BiH. Tvrdi da su vlada i diplomacija koje vodi, za razliku od Milanovića, učinile gigantske korake da bi se emancipiralo pitanje izbornog zakona i prava Hrvata u BiH. Kaže da tu temu prati godinama i ne vidi da je kao premijer dizao ovu temu na visoku razinu.

'U njegovo vrijeme nemate zaključak Europskog vijeća o BiH, kao što imate prije dva mjeseca, na moju inicijativu, zahvaljujući čemu ćemo svjedočiti posjetu predsjednika Europskog vijeća BiH. Ako neki akteri među hrvatskim strankama u BiH misle da će im prijetnje blokadom pomoći, nisu u pravu. Milanović ovo radi da bi politički naštetio HDZ-u u Hrvatskoj i u BiH', istaknuo je.

Rekao je i da se Hrvatima u BiH ne pomaže vrijeđanjem. 'Za Hrvate u BiH nije napravio apsolutno ništa', mišljenja je. 'Ovime šalje poruku protiv svih članica NATO-a, da u ovom trenutku staje uz interese neširenja NATO-a i interese Rusije. Ovo su po mom sudu jako nesmotrene akcije', kaže Plenković, prenosi N1.

Tvrdi da, za razliku od Milanovića, vodi politiku koja je odgovorna i koja prije svega vodi računa o interesima i reputaciji Hrvatske. 'Je li veleizdajnička politika ako vam je kreditni rejting u smeću? Je li veleizdajnička politika ako ideš u Sarajevo lobirati za Komšića? Ja to ne govorim, a mogao bih svaki dan', rekao je.

Kazao je i da smo se doveli u poziciju da nas partneri iz EU-a i NATO-a gledaju čudno zbog njegovih riječi.

'Postoje suptilniji načini da se dođe do cilja. Uz veliko iskustvo koje imam, ne mogu razumjeti da netko ovako nastupa misleći da pomaže, a još mi je teže gledati da netko naivno vjeruje da je stvarna namjera pomoći, a nije. Stvarna namjera je da se NATO ne širi, da se zlorabi položaj Hrvata u BiH, da se ruši HDZ u BiH i u Hrvatskoj. Nema dileme o kakvoj je ovdje političkoj igri riječ i šteta da je to tako', naveo je premijer.

Plenković je potom upitan o pozivu šefici DORH-a Zlati Hrvoj Šipek.

'Je li normalno da Milanović huška državnu odvjetnicu i policiju na saborskog zastupnika? Ja mislim da nije. Je li normalno da huška na zatvaranje, utamničenje ministra u Vladi? Ja mislim da nije. Ako je taj isti DORH za puno blažu formulaciju prije dvije godine u manje od 24 sata reagirao na jednu moju izjavu, koja nije imenovala nikoga, onda mene kao predsjednika Vlade, na čiju izjavu je taj isti DORH reagirao, zanima zašto sada ne reagira. Nisam zvao i odšutio, nego sam zvao i rekao da ću to javno reći radi kredibiliteta svih institucija. Vrlo je bitno da nema dvostrukih aršina. To što on to sad hoće malo koristiti, da može reći da je to za opoziv, to može okačiti mačku za rep.'

Osvrnuo se i na optužnicu protiv hrvatskih pilota za zločine u Oluji koje je podigla Srbija.

'Ministar Malenica nije dobio nikakve informacije o tome. Ne mogu ništa komentirati osim onoga što sam pročitao u medijima. Koliko shvaćam, riječ je o predmetu koji bi trebao biti vezan za teritorij BiH. Tu je već problem tog pitanja nadležnost tijela Srbije za bilo što što je vezano izvan njihova teritorija. Taj njihov zakon koji širi jurisdikciju Srbije na ovim temama je neprihvatljiv. Prema tome, imamo načine na koje da na to odgovorimo. Odgovorit ćemo hrabro, odlučno štiteći hrvatske interese, vojnike...', rekao je.

Novinari su ga pitali i o misterioznom tankeru nafte koji danima pluta pred Rijekom.

'Oni koji su nadležni trebaju provjeriti o čemu se radi. Puno je toga u medijima, ne zna se je li nafta iranska, gdje je ta nafta utovarena, čija je... Pričekajmo neka stručnjaci nešto kažu o ovome, pa ćemo vidjeti.'

O poništavanju odluke Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa protiv bivšeg predsjednika HDZ-a i potpredsjednika hrvatske Vlade Tomislava Karamarka kazao je da je on i dalje član HDZ-a.

'Drago mi je da je presuda takva, a što se tiče ostavke, to je nešto drugo. Ne bih to vezao nužno uz ostavku jer bilo je toga više. Mi smo tad poslali pismo da smo protiv rušenja vlastite vlade', kazao je i zaključio da je filozofija HDZ-a da unatoč svemu iz prošlosti 'nastavljaju ići dalje'.

Ponovno se osvrnuo na predsjednika Milanovića.

'Ne razmišljam o Milanovićevoj političkoj perspektivi. To je čista pakost. Nakon što je on ovo počeo raditi Hrvati su u sve lošem položaju u BiH. Što je njegova vlada učinila za potporu BiH da podnese zahtjev za članstvo?'

Novinari su premijera pitali planira li tražiti opoziv predsjednika. Plenković kaže da bi se Milanović trebao vratiti u ustavno-pravne okvire i zapitati se što radi.

Govorio je i o Banožiću. Plenković je kazao da hrvatski ministar obrane nikada nije rekao da je hrvatski pilot Ivan Selak bombardirao Vinkovce. 'Banožić to nije rekao, niti je to mislio', poručio je Plenković odgovarajući novinarima koji su kazali da je svima bilo jasno na što Banožić aludira.