'Danas smo prešli 56 posto cijepljenje odrasle populacije prvom dozom. Još jednom pozivam građane da se cijepe. One koji su primili dvije doze da prime i treću dozu, oni koji se nisu cijepili da se cijepe i prvom dozom. Od 1000 hospitaliziranih 75 posto nije bilo cijepljeno. Podatak koji je još indikativniji - od ljudi koji su preminuli između 40 do 59 godine života, apreminulo ih je 15 u zadnjih tjedan dana, samo je jedna osoba bila cijepljena. To su ljudi starosti ko članovi vlade. Svatko tko je razuman najbolji način da se zaštiti je cijepljenje', kazao je Plenković na početku sjednice.

Plenković je podsjetio da je jučer podnio izvještaj o radu Vlade u Saboru, ali i najavio da će Vlada danas povećati minimalnu plaću, i to sa 3400 na 3750 neto. 'Time će ona biti pamtljiva jer je to 500 eura. To je povećanje od 10,3 posto. Po prvi put podižemo iznad 50 posto od prosjećne neto plaće. To se još nije dogodilo u Hrvatskoj', rekao je.

Vlada će, dodao je, produžiti rok za popis stanovništva. ' S bzirom na okolnosti epidemije, popisivači nailaze na neke poteškoće na terenu pa će Vlada produljiti rok do 14. studenog kako bi se dalo vremena da se u miru dovrši popis po manjim džepovima i kako taj popis koji će biti relevantan za sljedećih 10 godina bude napravljen u redu', poručio je premijer.

Plenković: Rast BDP-a ove godine 9 posto

Osvrnuo se i na rebalans proračuna i proračun za 2022. 'Radeći završne pripreme za proračun i rebalans u ovom trenutku procjenjujemo da bi realni rast BDP-a ove godine čak bio nešto viši, a to je da bi trebao biti od 9 posto', objavio je Plenković.

'U munjevitom roku smo se vratili od pada BDP-a. To je jako dobro postignuće', kazao je Plenković.

'Ukupni prihodi se povećavaju za 3,3 milijarde, a rashodi se povećavaju za 6 milijardi kuna', kazao je Plenković, govoreći o rebalansu. Udio javnog duga će zabilježiti smanjenje od 4,2 postotna boda. Očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak (deficit) u iznosu od 19,7 milijarde kuna ili 4,7 posto BDP-a. Opća država prema ESA 2010 metodologiji imat će manjak u iznosu od 18,9 milijardi kuna ili 4,5 posto BDP-a, rekao je premijer.

'Očekujemo snažnog rasta gospodarske aktivnosti. Kretanja prihoda su određena očekivanim oporavkom i daljnim rastom gospodarske aktivnosti, očekujemo i značajan prihod kroz povlačenje iz europskih fondova', dodao je govoreći o proračunu za 2022.

'Ukupni prihodi za 2022. bi bili 164,5 milijardi kuna', kazao je.

Vlada očekuje nastavak snažnog rasta gospodarske aktivnosti po stopama od 4,4 posto u 2022., zatim 3,7 posto u 2023. te 3,1 posto u 2024. godini.

Manjak općeg proračuna za 2022. prema metodologiji ESA 2010 očekuje se u iznosu od 2,6 posto BDP-a u 2022. godini. U 2023. ponovno se predviđa manjak od 2,4 posto BDP-a, dok će manjak u 2023. iznositi 1,9 posto BDP-a.

Nakon jednokratnog snažnog rasta javnog duga u 2020. godini na 87,3 posto BDP-a, u skladu s kretanjem salda proračuna opće države očekuje se i znatno smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na 83,1 posto BDP-a u 2021. godini, odnosno na 80,7 posto u 2022., 78 posto BDP u 2023. godini te 75,3 posto BDP-a u 2024 godini.

Beroš: Od danas novozraženih 87 posto je mlađe od 40 godina, priprema se aktivacija Arene

Dodatno je o situaciji s koronavirusom govorio ministar zdravstva Vili Beroš. 'U Hrvatskoj je danas 4154 novih slučajeva, udio novozraženih je 33,77 posto. Na bolničkom liječenju je 1231 osoba, 160 na respiratoru. Od novozraženih u tjedan dnaa 74,5 nije bilo cijepljeno, a jednak je postotak i među hospitaliziranima', kazao je Beroš.

'Novozaraženih od 0 do 20 godina - njih 27 posto, te od 20 do 40 godina - njih 60 posto, danas čine 87 posto od ukupnog broja oboljelih', kazao je Beroš.

Zbog značajnog rasta zaraženih u Zagrebu, pojasnio je ministar zdravstva, i bolnice idu u novi režim rada. 'KBC Zagreb, KBC Sestre milosrdnice i KB Dubrava do ponedjeljka će dodatno povećati broj kreveta. KB Sveti duh i KB Merkur će biti u pripravnosti za otvaranje novih covid kapaciteta', kazao je Beroš.

'Uslijed brzog širenja virusa pripremamo i aktiviranje Arene za prihvat covid-bolesnika. Predlaže se i otvaranje tzv. covid ambulati', kazao je Beroš.

'I dalje se nastavlja trend od 75 posto necijepljenih među zaraženima, hospitaliziranima i preminulima. Zdravstveni sustav sprema se na nova opterećenja. Uz dostupna cjepiva i jasna epidemiološka pravila mnoge hospitalizacije možemo izbjeći. Više od 80 posto liječnika je cijepljeno, tko bi nas liječio da se oni nisu cijepili? Slijedimo njihov primjer', rekao je Beroš.

Dodao je da je sada različita situacija nego na jesen prošle godine jer su nam na raspolaganju cjepiva.

'Bez osobne odgovornosti, put izlaska iz epidemije se neminovno i nepotrebno produljuje. Poruka znanosti je jasna - moramo ubrzati izlazak iz epidemije cijepljenjem i dosljednim prdidržavanjem epidemioloških mjera, rekao je Beroš.

Božinović najavio strože kontrole

Potpredsjednik Vlade i šef Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović najavio je pojačane nadzore poštivanja mjera. 'Ovaj porast broja zaraženih i umrlih u zadnje vrijeme između ostalog sugerira i trend opuštanja u društvu u smislu nedovoljnog pridržavanja propisanih epidemioloških mjera. Stoga će se inzistirati na pojačanim nadzorima njihovog poštivanja, pogotovo onih mjera koje su već na snazi. Održan je sastanak inspektora Civilne zaštite s inspektorima Državnog inspektorata i s policijom 26. listopada, gdje je dogovorena operativna provedba pojačanih nadzora na način da će policija obavljati pojačani nadzor osoba u javnom prometu i ugostiteljskim objektima, posebno nadzor rada ugostiteljskih objekata poslije redovnog radnog vremena, ali i nadzor provedbe mjera na javnim okupljanjima. Državnom inspektoratu fokus će biti na nadzorima također ugostiteljskih objekata, ali i trgovačkih centara', rekao je Božinović.

'Ravnateljstvo Civilne zaštite kontrolirat će javna okupljanja, trgovačke centre i ostala okupljanja. Prevenirat će se ilegalna okupljanja i pravne osobe koje kontinuirano krše mjere Stožera', rekao je Božinović.