Premijer Andrej Plenković u Saboru je podnio godišnje izvješće o radu Vlade nekoliko dana nakon što je prošlo sedam godina otkako je 19. listopada 2016. preuzeo Banske dvore i izvršnu vlast. Prije toga zastupnici su imali priliku iznijeti svoja stajališta u tzv. slobodnim govorima
13.30 Nastavila se sjednica, a dio zastupnika je tražio povrede Poslovnika. 'Premijer i vi osobno ste pokazali kako se ponašate. Ogradili ste se na Markovom trgu i plješćete sami sebi dok se Hrvatska iseljava, ubijaju se svinje', poručio je Grmoja i dobio opomenu.
'Svašta smo se nagledali, ali to da premijer dođe za govornicu i oduzme redoslijed zastupniku, to još nismo vidjeli. To sve govori o stanju uma HDZ-a i o panici u kojoj jeste', poručila je Sandra Benčić.
'Vlada i Plenković ovdje nisu šef nego gost', poručio je Domagoj Hajduković.
13.10 Reiner je odredio stanku do 13.30.
13.03 U zaključku je Plenković iznio i kritike na oporbu. 'Unatoč greškama, kojih je neizbježno bilo, vjerujem da smo postignućima u proteklih sedam godina opravdali povjerenje građana. Svjesni smo da onima kojima su takva postignuća nedostižna ne preostaje ništa drugo nego da nas paušalno etiketiraju kao korumpirane i kao nacionalne izdajnike. I to je ta podjela na dvije Hrvatske u političkom smislu: onu koja konstruktivno i predano radi na rješavanju otvorenih pitanja s namjerom da zemlja ide naprijed, da bude bolja i pravednija, kako bismo se svakim danom mogli još više ponositi Hrvatskom, i onu koja je kritizerska i isključiva, koja ne samo da ne nudi nikakva rješenja za pitanja četiri desetljeća hrvatske neovisnosti, nego se u svakom rješenju trudi pronaći problem. Glasnogovornici takve Hrvatske podrivaju vjeru građana u znanost i struku, što smo vidjeli tijekom pandemije, a sada ponovno s afričkom svinjskom kugom. Hrvatska koju mi gradimo nije takva', zaključio je premijer.
Na kraju govora zastupnici vladajuće većine digli su se i zapljeskali Plenkoviću, a on se naklonio.
Oporba i dalje lupa po klupama, a u jedan tren počeli su i skandirati 'Hrvatska, Hrvatska'.
13.00 Premijer je pobrojao i buduće prioritete. 'Četiri su važna prioriteta u narednom razdoblju koja će biti u središtu javnih politika naše vlade. Prvo, to je demografska revitalizacija, što je strateško pitanje hrvatske budućnosti. Drugo, to je digitalna transformacija države, društva i gospodarstva. Treće, to je dekarbonizacija, što znači manja ovisnost i manji uvoz fosilnih goriva, veća energetska neovisnost, samodostatnost i učinkovitost te smanjenje potrošnje energije, prije svega u zgradarstvu i prometu. I četvrto, to je obrazovanje koje mladima pruža znanja i vještine, a društvo prilagođava novim trendovima i zanimanjima. Sa sva četiri prioriteta, uz izgradnju Hrvatske kao sigurne i atraktivne ulagačke destinacije, nastavit ćemo podizati životni standard građana, uz daljnji pritisak na rast plaća. Cilj nam je da do 2028. prosječna minimalna neto plaća premaši 800 eura, a prosječna neto plaća 1600', kazao je Plenković.
12.58 Osvrnuo se i na odnose sa susjednim državama. 'U vezi s položajem Hrvata u BiH, naša politika je konzistentna i – što je najvažnije – uspješna. Za razliku od aktera koji svojim nastupima štete Hrvatima u BiH, vrijeđajući međunarodne saveznike, mi pomažemo Hrvatima, a istodobno podupiremo cijelu Bosnu i Hercegovinu', poručio je premijer.
12.50 Plenković je u izlaganju zahvalio i policajcima koji čuvaju granicu. 'Zahvaljujući njihovom angažmanu, spriječen je mnogo veći broj nezakonitih prelazaka. U tom kontekstu Hrvatska se protivi gradnji žice i ograda koje nisu djelotvorne, već je potrebno jačati suradnju između država članica, pokazati solidarnost te rješavati problem na izvoru. Zalažemo se i za to da BiH sklopi sporazum s Frontexom kako bi joj pomogao u suzbijanju nezakonitih migracija i kontroli situacije', kazao je premijer.
Govoreći o obrani, spomenuo je i nabavu vojnih aviona Rafale.
12.47 Pobrojao je Plenković i rezultate u prometnoj infrastrukturi te je spomenuo Pelješki most. 'Dovršetkom koridora Vc, modernom četverotračnom autocestom spojit ćemo Baranju s ostatkom Hrvatske. Autocestom do Siska stanovnici Banovine uskoro će biti prometno bolje povezani sa Zagrebom. Gradimo i brze ceste Križevci – Koprivnica, Farkaševac – Bjelovar – Virovitica te srijemsku transverzalu. U pripremi je i projekt izgradnje brze ceste od Požege do autoceste kod Starog Petrovog Sela. Vodimo računa i o povezanosti sjevera Hrvatske, a u tome je važna izgradnja brze ceste Ivanec – Varaždin – Krapina, koja će pridonijeti razvoju toga kraja. U Zagrebu obavljamo pripreme za izgradnju treće trake prema Karlovcu te treću traku obilaznice', rekao je predsjednik Vlade.
Spomenuo je i obnovu nakon potresa. 'Dosad je obnovljeno preko 10.600 kuća i zgrada, a u izgradnji je aktivno 1313 gradilišta. Činimo sve da što prije vratimo stanovnike potresom pogođenih područja u njihove domove', rekao je Plenković.
12.42 Govoreći o pravosuđu, Plenković je ponovio da su 'DORH, USKOK i sudovi u svom radu samostalni i neovisni, lišeni bilo kakvog političkog pritiska Vlade'.
'Predstavili smo i treći krug mjera za suzbijanje nasilja nad ženama, djecom i u obitelji - kojima uvodimo do sada najopsežnije, a i možda najznačajnije promjene. Predložene mjere još jednom potvrđuju da, za razliku od prethodnih Vlada, čija se politika svodila na deklaratornu osudu nasilja, mi imamo stvarnu političku volju promijeniti stvari – zaštititi žrtve i kažnjavati počinitelje. Zato i pooštravamo kaznenopravnu politiku, no jasna poruka da nasilje nije prihvatljivo mora dolaziti i kroz pravosudni sustav, uključujući izricanje strožih sankcija za počinitelje ovih kaznenih i prekršajnih djela', naveo je premijer.
12.37 'Istok Hrvatske pogodila je epidemija afričke svinjske kuge, koja je poharala i druge zemlje. Suosjećamo s našim svinjogojcima i snažno ćemo ih podržati kako bi sanirali gubitke i oporavili proizvodnju. Izišli smo s paketom pomoći od 30 milijuna eura. Struka je potvrdila opravdanost mjera. Dosad je nažalost eutanazirano oko 2,5 posto ukupnog svinjskog fonda u Hrvatskoj, no bez mjera ograničenja, taj bi broj bio znatno veći', kazao je Plenković o problemu afričke svinjske kuge.
Uz pomoć LNG terminala Vlada želi od Hrvatske napraviti regionalno energetsko čvorište, dodao je. 'Za razliku od onih koji su bili protiv terminala za ukapljeni plin na Krku, mi smo ga nakon 40 godina rasprava izgradili. A to nam je osiguralo stabilnost u krizi jer da nismo imali LNG terminal, Hrvatska bi uvelike ovisila o ruskom plinu i bila u teškoj gospodarskoj situaciji i socijalnoj krizi, s rastućim javnim dugom, pa danas ne bismo bili u europodručju. Pritom razvijamo zajedničku inicijativu s Bavarskom, Austrijom i Slovenijom o ulaganju u plinovod koji bi ih povezao s našim LNG terminalom', naveo je premijer.
12.29 'U našem mandatu, i unatoč svim krizama, naš je kreditni rejting povećan za četiri stupnja, nadomak razine A, odnosno iznadprosječne investicijske razine. To je poruka povjerenja u politiku koju vodimo', pohvalio se premijer, a u govoru je spomenuo i poreznu reformu.
Kao prioritet Plenković je spomenuo i obrazovanje. 'Do kraja prošle godine uložili smo 265 milijuna eura u izgradnju ili obnovu čak 498 vrtića. Do 2026. želimo da najmanje devetero od desetero djece ima svoje mjesto u vrtiću te ćemo ulaganjima u izgradnju i opremanje vrtića osigurati dodatnih 39 tisuća mjesta', rekao je.
'Oporba konačno na svom terenu - lupetaju', još je jedna od poruka koju su HDZ-ovi zastupnici napisali na papiru.
12.22 Premijer je iznio i podatke o mirovinama. 'Prosječnu sveukupnu mirovinu podigli smo za 53 posto te ona sada iznosi 548 eura. Najniže mirovine smo podigli za 67 posto, odnosno za 140 eura, te ona sada iznosi 348 eura. Danima smo slušali lažne tvrdnje o tome da je mirovina pala na 39 posto plaće. Netočno! Sveukupna mirovina dosegla je 47,1 posto prosječne plaće', kazao je.
Podsjetio je i da je Vlada donijela šest paketa mjera pomoći, teških 7,2 milijarde eura. 'Time smo spriječili rast cijena struje, plina i naftnih derivata te osigurali uštede građanima, ali i vrtićima, školama, bolnicama, općinama, gradovima, županijama i drugim ustanovama. To je održalo koheziju u društvu i spriječilo socijalnu frakturu', rekao je Plenković, podsjetivši i na zamrzavanje cijena proizvoda.
'Ne stoje tvrdnje da je uvođenje eura uzrok inflaciji. Dokaz tome je to da zemlje srednje i istočne Europe, koje su u Europskoj uniji, a nisu u europodručju, imaju veću inflaciju nego Hrvatska. Porastu inflacije nažalost pridonio je dio aktera koji je neopravdano dizao cijene. Očekujemo solidaran doprinos svih aktera na tržištu, uzimajući pritom u obzir da je Vlada stala iza gospodarstva te radnika u svakoj krizi, a osobito tijekom pandemije, kada smo očuvali 800 tisuća radnih mjesta i likvidnost 130 tisuća hrvatskih poduzeća', kazao je premijer.
Njegovo izlaganje i dalje prati oporbeno lupanje po klupama. 'To jedino i znate - lupati', poruka je koju je na papiru ispisao HDZ-ov Ante Deur i pokazao oporbenim zastupnicima.
12.16 Premijer je u govoru istaknuo da bi prosječna stopa gospodarskog rasta u protekle tri godine (2021.–2023.) trebala dosegnuti čak 7,6 posto, što Hrvatsku stavlja na treće mjesto u Europskoj uniji, odmah iza Irske (10%) i Malte (7,7%).
'Prije sedam godina BDP po stanovniku iznosio je 62 posto prosjeka Europske unije, a sada je na 73 posto, što znači da hvatamo korak', rekao je Plenković.
Govorio je i o zaposlenosti. 'Stopa zaposlenosti porasla je sa 61,4 na rekordnih 71,2 posto. Istodobno, stopa nezaposlenosti je više nego prepolovljena, s 12,3 na 5,4 posto, i najniža je od 1989.', poručio je premijer.
Najavio je i povećanje minimalne plaće. 'Prosječna plaća porasla je u našem mandatu za 55 posto, sa 749 na 1163 eura, što je povećanje od 414 eura. A minimalna neto plaća porasla je u našem mandatu za čak 69 posto, s 331 na 560 eura. A ovaj tjedan na sjednici Vlade minimalnu plaću podići ćemo sa 700 na 840 eura bruto', kazao je Plenković.
12.13 Plenković je na početku govora podsjetio da je ovo zadnje izvješće o radu Vlade prije parlamentarnih izbora.
'Gledajući unatrag, a posebno u posljednjih tri i pol godine, malo je tko mogao zamisliti s kojim smo se sve krizama morali nositi i kakve sve probleme rješavati. Suočavamo se s najvećim brojem izazova još od Domovinskog rata. Nakon pandemije covida – koja nas je pogodila za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije – i dva razorna potresa, suočeni smo s posljedicama ruske agresije na Ukrajinu i s njome povezanom energetskom i prehrambenom krizom, koje su izazvale inflatorne pritiske. Nedavni teroristički napad Hamasa na Izrael najnovija je kriza, nažalost s nesagledivim posljedicama za stabilnost svijeta. Pored toga, imali smo rekordne poplave i nikad prije zabilježena olujna nevremena, a Slavoniju je nažalost pogodila i afrička svinjska kuga. Geopolitičke nestabilnosti, rat i sve brže klimatske promjene povećale su i migrantske pritiske s kojima se također nosimo. No unatoč svim tim izazovima i krizama, i u izuzetno nepovoljnim međunarodnim okolnostima, Hrvatska ide naprijed i uspijeva u ostvarivanju svih svojih strateških ciljeva', poručio je Plenković.
12.02 Unatoč lupanju, Pavliček iz Hrvatskih suverenista počeo je obrazlagati svoju stanku, a istovremeno je Plenković počeo svoj govor. Oporba i dalje nastavlja lupati po klupama.
11.55 Zastupnici su se vratili u sabornicu, a stigao je i premijer. Stanku je zatražio Marijan Pavliček iz Hrvatskih suverenista, no predsjedajući Željko Reiner poručio je da je zakasnio s prijavom za stanku. 'Kolega je zakasnio, znam da ste htjeli izvesti show, ali ste zakasnili. Možete imati stanku nakon izlaganja premijera', poručio je Reiner, uz glasno negodovanje oporbe. 'Ako smatrate da sam pogriješio, možete me tužiti Odboru za Ustav', poručio je Reiner.
'Demokratčiki mali. Ti si demokratčik', poručio je Plenković Grmoji.
Plenković je započeo s izlaganjem, no nije ga se čulo jer je oporba počela lupati po klupama i ne dozvoljava mu da govori. 'Ja vas lijepo molim, hajdemo se ponašati demokratično. Ova vaša opstrukcija nema smisla', poručio im je Reiner, no zastupnici oporbe nastavili su lupati po klupama.
11.19 Zastupnici su se vratili sa stanke, no novu je zatražio IDS-ov Emil Daus. 'Treba biti pošten i reći da je rezultata bilo i da se nije samo napunio zatvor u Remetincu, iako je. Vlada nije ispunila strukturnu decentralizaciju države', poručio je Daus.
'Potrebno je dodatno povećati plaće i mirovine građanima. Neki kažu da su i premijer i ministri slabo plaćeni, složio bih se, ali neka onda bude uvjet nulta stopa na korupciju', kazao je Daus.
Zastupnici su se javili za povrede Poslovnika jer se premijer nakon prve stanke nije vratio u sabornicu. 'Je li konačno shvatio da je vrijeme za nove izbore? Ovo je ispod svake razine, kome gospodin Daus govori? Gdje je premijer? Ovo je Sabor!' poručila je Mostova Marija Selak Raspudić i dobila opomenu zbog zlouporabe povrede Poslovnika.
'Nama predsjednik Vlade ovdje ne treba jer kolega Grbin već unaprijed zna što će premijer reći', kazao je HDZ-ov Mario Kapulica.
'Onaj zbog kojeg se sazvala rasprava nema pravo ne sudjelovati u raspravi i ne biti ovdje. Ne možete dozvoliti da sjednica ide ako premijera nema', poručila je SDP-ova Sabina Glasovac.
'Onog kojeg podnosi izvješće sada nema. Mi smo iskreno zabrinuti što se dogodilo s čovjekom. Možda je uhićen, možda bježi prema Austriji kao Sanader. Imamo pravo znati gdje je čovjek', poručio je Mostov Nino Raspudić.
''Poslovnik je lakrdija. Mi smo tu da bismo slušali premijerov šalabahterčić', kazala je Katarina Peović iz Radničke fronte.
'Sada cijela Hrvatska vidi da je ego Andreja Plenkovića veći od Sabora. Za Hrvatsku bi bilo bolje da se više nikada ne vrati', kazala je Selak Raspudić.
'Obratite se Grbinu zašto je pripremio ovakav poslovnik. Nije povrijeđen Poslovnik jer premijer nije ni krenuo s iznošenjem izvještaja', kazao je HDZ-ov Damir Habijan, dok je njegov stranački kolega Nikola Mažar poručio da 'gledamo destrukcijski igrokaz oporbe'.
'Jedina destrukcija je ona kada vi dijelite Hrvatsku', poručila mu je Sandra Benčić iz Možemo.
Ponovno je određena stanka od 10 minuta.
11.02 Premijer Andrej Plenković stigao je u Sabor podnijeti izvješće o radu Vlade, no stigao je zahtjev za stankom, koju je zatražio SDP-ov Peđa Grbin.
'Danas ćemo slušati jednu bajku koja se može svesti na priču o dvije Hrvatske. Jedna je stvarna, a druga je ona koju Plenković vidi kroz ružičaste naočale, no drugi iz HDZ-a ne žele reći da to ne postoji. Nećemo čuti da je u sedam godina Plenkovića rast plaća bio dva i pol puta sporiji od rasta proračuna', kazao je Grbin.
'Čut ćemo o svijetu iza ružičastih naočala, ali o realnosti u Hrvatskoj nećemo', kazao je Grbin, nakon čega je određena stanka od 10 minuta.
10.24 'Jutros smo mogli čuti govore koji su napisani od PR-ovaca', poručio je HDZ-ov Andro Krstulović Opara. U izlaganju se osvrnuo na Zakon o hrvatskom jeziku.
10.14 'Premijer će nam uskoro pričati o zemlji šarenih fasada, mirisnih livada, o zemlji blagostanja, o blagodatima ulaska u Schengen, ali nam neće reći da su po standardu od nas gori jedino Rumunjska i Bugarska i da je standard niži za četvrtinu od standarda EU-a. Sakrit će podatak da su plaće u javnom sektoru doživjele pad', poručila je u izlaganju SDP-ova Sabina Glasovac.
10.08 'Tematika opskrbe energijom oduvijek je bila top tema, a posebno je tema od napada Rusije na Ukrajinu. Naša je zemlja blagoslovljena sa svim izvorima obnovljive energije', kazao je na početku svog izlaganja Domagoj Hajduković iz Socijaldemokrata, posebno se osvrnuvši na energiju iz geotermalnih izvora.
Udio energije iz geotermalnih izvora je minimalan, dodao je. 'Puno je primjera neiskorištenosti tih potencijala i nemamo vizije kako to iskoristiti', poručio je Hajduković.
9.58 Stipo Mlinarić iz Domovinskog pokreta pozvao je premijera da odgovori na tri pitanja. 'Zašto Vlada i MUP ne poštuju Zakon o nadzoru državnih granica? Tko je u ime Vlade naredio i dopustio policiji da krši taj zakon? Tko je u ime Vladi dopustio da se tisuće mladih muškaraca, migranata, kreće s dozvolom koju im je izdala policija?' kazao je Mlinarić.
'Siguran sam da svi u stanovima imate protuprovalna vrata, da imate oštrog psa i da čuvate svoj dom. Zašto, kada ste toliko otvoreni, ne skinete ulazna vrata? Tako se ponašate prema hrvatskoj granici, za koju je 15 tisuća ljudi dalo život da bi došli do njih', poručio je Mlinarić, obrativši se ljevici i HDZ-u.
Mlinarić je još jednom u ime Domovinskog pokreta pozvao da se postave barijere na granicu i da se uvedu vize za državljane Srbije.
9.48 'Ne sumnjam da će to biti 'egomanijakalno' nabrajanje uspjeha uz uobičajenu dozu paranoidnog prozivanja svih onih koji taj niz uspjeha ne priznaju, a ne daj Bože da imaju nešto kritizirati', kazala je GLAS-ova Anka Mrak Taritaš na početku svog izlaganja, komentiravši predstojeće Plenkovićevo izvješće o radu Vlade.
Osvrnula se na resor zdravstva. 'Umiranje od raka kao nigdje u Europi, duge liste čekanja za osnovne dijagnostičke preglede, lijekovi za rijetke bolesti za koje oboljeli mjesecima moraju moliti, sve više pacijenata koji ostaju bez liječnika obiteljske medicine, izmjene zakona prema kojima stotine tisuća ljudi ostaju bez prava na zdravstveno osiguranje, to su ti uspjesi', rekla je Mrak Taritaš.
9.42 Željko Sačić iz Hrvatskih suverenista govorio je o migrantima. 'Mi badava vapimo i tražimo da se poštivaju odredbe o nadzoru državne granice. Vlada to može bez ikakvih zapreka i problema ako procijeni da je u pitanju masovna najezda migranata, potencijalnih kriminalaca i terorista. Ne bježe oni od rata, ne bježe djeca i starci, to su mladi, vojno sposobni. Vlada može dići vojsku', kazao je Sačić.
9.31 Prvi je slobodno izlaganje imao Mostov Nikola Grmoja. 'U izbornu godinu smo ušli uz Plenkovićevu tezu o dvije Hrvatske. S jedne stranke imamo Plenkovićevu kliku, koja je pod kontrolom tajkuna, koja raseljava Hrvatsku i uništava Hrvatsku, a s druge strane imamo ljude koji pošteno žele živjeti od svog rada. Uz te ljude smo mi u Mostu. EU želi ubijanje dodatnih 50 tisuća svinja i to traže birokrati koji su svinje vidjeli samo u filmu', kazao je Grmoja.
Ruke zbog svega, poručio je Grmoja, trlja i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman. 'Na muci Slavonije zgrću milijune. To je politike ove Vlade', dodao je Grmoja, podsjetivši na slušaj Agroproteinke.
Predsjednik Vlade obvezan je jedanput godišnje, na jesenskom zasjedanju, Saboru podnijeti 'izvješće o stanju države i nacije', u kojem se osvrće na proteklo razdoblje, ali i najavljuje mjere i korake za sljedeće.
Iako se pojedinosti izvješća, u pravilu, saznaju tek na dan kada ga premijer podnosi, može se očekivati da će se osvrnuti na svojih sedam premijerskih godina, na izazove s kojima se Vlada, ali i svijet nose od lanjskog izvješća – inflaciju, rusku agresiju na Ukrajinu, sukob na Bliskom istoku, terorističke prijetnje u Europi…
Premijerovo izlaganje može trajati do sat vremena, no zastupnici mu ne mogu replicirati. O njegovu izvješću mogu govoriti samo predstavnici klubova, njih 16 po 20 minuta. Poslovnik nije predvidio pojedinačne zastupničke rasprave. Premijer ima pravo završno govoriti 20 minuta.