Po pitanju porezne reforme, podsjetio je da je cilj povećanje standarda građana, kupovne moći i najmanjih plaća. U fazi usporavanja globalne ekonomije, gospodarski rast u Hrvatskoj bit će manji nego što je to bio u 2022. i 2021. godini; ove godine očekuje se 2,2 posto.

Očekuje se i smanjenje stope inflacije za 6,6 posto, kao i daljnje izrazito izdašno smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, praktički na 62,6 posto već do kraja ove godine, a iduće godine to će se spustiti na ispod 60 posto.

Po pitanju fiskalne decentralizacije, naglasio je da su u svim većim gradovima povećani prihodi. 'Logična je politika rasterećenja građana, pogotovo plaća, i veće autonomije jedinica lokalne samouprave u određivanju poreza', kazao je, dodajući da će biti dovoljno vremena da lokalna predstavnička tijela do kraja godine donesu svoje odluke koje će također utjecati na visinu plaće građana na tom području, a ne da sve bude na poslodavcima i državi.

Komentirajući izmjene Zakona o izbornim jedinicima, premijer je rekao da je riječ o modifikaciji postojećeg izbornog sustava te da novi sustav znatno smanjuje odstupanja po broju birača u pojedinoj izbornoj jedinici. Važno je da je 14 županija ostalo u potpunosti u jednoj izbornoj jedinici, a do sada ih je bilo 17. Grad Zagreb je zbog svoje veličine iznimka i sad je podijeljen u tri izborne jedinice, a ranije je bio u četiri. Imajući u vidu geografsku i demografsku strukturu Hrvatske, promjene su napravljene na najrazumniji, najkorektniji i najkoherentniji mogući način, kazao je premijer. Čak 78 posto birača ostaje u onim jedinicama gdje su glasali i ranije, što je 'maksimalno korektno i fer'.

Govoreći o nedavnim poplavama, zahvalio je svima koji su bili uključeni u borbu za sigurnost sugrađana, zaštitu imovine i sanaciju štete. Ustvrdio je da su od 2016. godine realizirana 104 projekta zaštite od štetnih djelovanja voda, u tijeku su 42, a do 2030. planira se još 141 projekt kako bi se zaštitilo stanovništvo od posljedica nadolazećih klimatskih promjena.

Na današnjoj sjednici Vlade usvojit će se plan protuminskog djelovanja za 2023. godinu, a u tom kontekstu Plenković je istaknuo kako je cilj da se razminiranje u potpunosti okonča otprilike do Uskrsa 2026. godine.

Na dnevnom redu današnje sjednice Vlade su izmjene i dopune Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije (EU), osnivanje Centra izvrsnosti za prikupljanje, obradu i analizu podataka iz otvorenih izvora te nabava i korištenje robe strateških robnih zaliha za otklanjanje posljedica potresa na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije.

Između ostalog, u dnevni red uvrštena je i dopuna Odluke o isplati jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedica rasta troškova života, terećenje državnog proračuna za sklapanje Sporazuma o izgradnji zgrade i sportske dvorane Regionalnog edukacijsko-rehabilitacijskog centra Čakovec, kao i odluka o razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći za države Roga Afrike.