Plenković se prvo osvrnuo na situaciju u Ukrajini. 'Drago mi je da je postojalo maksimalno jedinstvo u Saboru u osudi invazije na Ukrajinu i stavljanju na pravu stranu povijesti', rekao je.

'Broj nedužnih žrtava raste, dolazi do humanitarne krize ogromnih razmjera. Moglo bi i do pet milijuna ljudi napustiti Ukrajinu. Posebno su zabrinjavajući izvještaji iz Mariupolja, u kojem je očito stradao velik broj civila', kazao je.

Spomenuo je i sankcije, ali i posljedice koje bi cijela situacija mogla imati na Hrvatsku. 'Razmotrili smo jučer na užem kabinetu posljedice ove krize jer je Ukrajina jedan od najvećih izvoznika žitarica i uljarica na područje EU-a. Poduzimamo sve mjere kako bi se zaštitili građani i smanjile posljedice', kazao je Plenković.

'Vlada je uspjela u rekordno kratkom roku osigurati HPB-ovo preuzimanje Sberbanka', podsjetio je. 'Na ovaj način uštedjeli smo više milijarda kuna depozita građana, osigurali likvidnost banke i stabilnost financijskog sustava, zaštitili javni interes i građane i poduzetnike', dodao je.

Kazao je i da nije u svim državama EU-a spriječena likvidacija Sberbanka.

'Vjerujemo da ovakvi potezi i radnje, koje praktički radimo svih ovih šest godina, a to je da pronalazimo rješenja za sve moguće krize, pokazuju da je Vlada spremna odgovoriti na sve', rekao je Plenković.

Ministar zdravstva Vili Beroš iznio je nove podatke o koronavirusu. 'U odnosu na tjedan dana ranije danas imamo pad od 39 posto novih slučajeva. Nastavlja se i trend smanjenja hospitaliziranih pacijenata, ali raste broj bolesnika kod kojih je utvrđen postcovid. Do sada smo zabilježili više od 56.000 slučajeva, od kojih je više od 300 u dječjoj populaciji', kazao je Beroš.

Vlada je na sjednici prihvatila prijedlog Zakona o uvođenju eura te donijela odluku o slanju pomoći Moldaviji.

Naime Moldavija graniči s Ukrajinom te se velik broj izbjeglica slijeva u tu zemlju. 'Šaljemo pomoć Moldaviji kao izraz solidarnosti', rečeno je na Vladi. Radi se o pomoći u obliku robe iz MUP-ovih zaliha, vrijednoj 1,8 milijuna kuna.

'Ovo je još jedan doprinos pomoći u teškoj humanitarnoj situaciji vezanoj uz Ukrajinu', kazao je Plenković.

Hrvatska je, kao što je prije neki dan najavio ministar obrane Mario Banožić, odlučila poslati vojnike 'za aktivnosti ojačane budnosti NATO-a' u Mađarsku.

'Proteklih mjeseci, paralelno s generiranjem snaga za NATO-ve snage za brz odgovor kao odgovor na nove ugroze u Europi, NATO je rasporedio dodatne snage na istok Saveza u okviru postojećih borbenih skupina iz sastava ojačane prednje prisutnosti. Povećana je razina spremnosti NATO-ovih snaga za brzi odgovor te je uočena potreba za razmatranjem potencijalne dugoročne prilagodbe trenutačnog postava odvraćanja i obrane. Na sastanku NATO-vih ministara obrane u veljači 2022. u Bruxellesu, ministri su predložili daljnje jačanje savezničkog postava odvraćanja i obrane kako bi se osiguralo provođenje kolektivne obrane euroatlantskog područja. Navedeno uključuje uspostavu dodatnih NATO-ovih borbenih skupina u središnjoj i jugoistočnoj Europi, odnosno u Mađarskoj, Republici Slovačkoj, Rumunjskoj i Republici Bugarskoj pod nazivom 'aktivnosti ojačane budnosti'', pojasnio je Banožić.

'RH je podržao formiranje novih borbenih skupina. Predlaže se donošenje odluke kojom se u Mađarsku 2022. i 2023. šalje do 70 pripadnika Oružanih snaga, s mogućnošću rotacije', kazao je Banožić na sjednici Vlade.

Jednako tako, Vlada je donijela odluku o angažiranju tzv. cyber ratnika. 'U aktivnosti u sklopu projekta Stalne strukturirane suradnje Europske unije 'Kibernetički timovi za brzi odgovor i uzajamnu pomoć u kibernetičkoj sigurnosti' u timu za brzi odgovor i uzajamnu pomoć u kibernetičkoj sigurnosti sudjelovat će do pet pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske', kazao je Banožić.