'Međunarodna zajednica i Hrvatska svjedoci su ničim izazvanog brutalnog napada ruske vojske na Ukrajinu. Nakon što smo tjednima slušali uvjeravanja Rusije da se ne sprema nikakav napad maske su pale i naglo je pokrenut siloviti napad. On je pokrenut s namjerom da se okupira po površini najveća europska zemlja. Sad vidimo tko je s pravom upozoravao, a tko je obmanjivao javnost', rekao je na početku sjednice Plenković.

Kazao je da Hrvatska zna što znači agresija. 'Stoga za Hrvatsku dileme nema - Hrvatska može biti samo na strani Ukrajine, na strani pravde, mira i slobode. Rusiju pozivamo da prekine ovaj suludi pohod i da se vrati politici razuma i dijaloga', dodao je.

'Za razliku od napada na Hrvatsku, kada reakcija međunarodne zajednice nije bila na razini, u slučaju Ukrajine svjedočimo jedinstvenoj reakciji EU-a, koja je naučila na toj pogreški. Stavljeni smo pred gotov čin, nema mjesta kalkuliranju. Svjesni smo da će sankcije Rusiji imati posljedice i za EU i za Hrvatsku, ali Hrvatska i ostale članice EU-a odabrale su ono jedino ispravno', dodao je.

Kazao je da i oporba podržava osudu agresije na Ukrajinu, podsjetivši da je Sabor donio i deklaraciju. Dodao je da će se u srijedu održati i rasprava o Ukrajini u Saboru.

'U tijeku je rasprava o isključenju nekih ruskih banaka iz SWIFT-a. Hrvatska će se pridružiti odluci', kazao je.

'Donijet ćemo odluku o obrambenoj pomoći. Riječ je o zaštitnoj opremi i pješačkom naoružanju vrijednom 124 milijuna kuna', kazao je Plenković.

'Hrvatska ne može pasivno promatrati agresiju na Ukrajinu, to bi značilo kapitulirati pred najgrubljim nasrtajem na međunarodno pravo. Našim potezima moramo stati na pravu stranu povijesti kako bismo poslali poruku da jako dobro razumijemo što se događa, na to smo i upozoravali. To je jedini pravi put. Hrvatska je podržala europski put Ukrajine, sa Zelenskijem sam u prosincu potpisao deklaraciju kojom to jasno kažemo', rekao je Plenković.

Plenković je dodao da je hrvatska veleposlanica Anica Djamić jedna od sedam veleposlanika koji su još ostali u Kijevu i da je u stalnom kontaktu s hrvatskim državljanima.

'Većina hrvatskih državljana nalazi se u Kijevu, a dio u Poltavi i Lvivu. U Ukrajini se nalazi između 30 i 50 hrvatskih državljana. Prije agresije bilo ih je 114', kazao je ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, dodavši da je MVEP imao brojeve telefona i kontakte svih hrvatskih državljana. Kazao je da će ih danas sve nazvati i utvrditi gdje su.

Vlada je donijela odluku o osnivanju Radne skupine za prihvat izbjeglica. Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović govorio je o prihvatu izbjeglica iz Ukrajine. 'Od 25. do 28. veljače do jutros u 6 sati u RH je ušlo 190 izbjeglica iz Ukrajine. Neki se nalaze u motelu Plitvice, a ostali u privatnom aranžmanu. Organiziraju se i prihvatni centri u Osijeku, u Zagrebu te u Krapinskim Toplicama', kazao je Božinović.

Iznio je procjene da bi iz Ukrajine u EU moglo ući četiri milijuna izbjeglica, a da bi ih sveukupno u EU i samoj Ukrajini moglo biti raseljeno osam milijuna. 'Radi se o velikoj humanitarnoj krizi. Vlada je i dalje spremna pružati svu pomoć i primati ukrajinske izbjeglice', kazao je Božinović.

Vlada je donijela i odluku kojom se zračnim prijevoznicima Ruske Federacije, zrakoplovima unajmljenim, operiranim ili u vlasništvu državljana Ruske Federacije zabranjuje ulazak, izlazak i prelet područja letnih informacija Zagreb.

'Uslijed vojnih aktivnosti Rusije na teritoriju Ukrajine države članice EU-a usvojile su paket sankcija Ruskoj Federaciji. U području zračnog prometa ove sankcije odnose se na raskid postojećih ugovora o zajmu zrakoplova ruskih zračnih prijevoznika, raskide ugovora o osiguranju i reosiguranju zrakoplova ruskih zračnih prijevoznika, kao i na zabranu održavanja i popravaka zrakoplova ruskih zračnih prijevoznika, osim vizualnih pretpoletnih pregleda. Većina članica EU-a i Ujedinjeno Kraljevstvo su u posljednjih nekoliko dana uveli i dodatne mjere kojima ruskim zračnim prijevoznicima, zrakoplovima i prijevoznicima unajmljenim ili na bilo koji način povezanim s državljanima Rusije zabranjuje korištenje zračnog prostora te slijetanja i polijetanja iz zračnih luka na teritoriju tih država članica', kazao je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.