Hrvatski premijer stigao je u Bosnu i Hercegovinu na poziv predsjedatelja Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltije.

Na konferenciji za medije prvi je govorio Tegeltija te je kazao da BiH i Hrvatska imaju dobre ekonomske i političke odnose, bez obzira na pokušaje pojedinaca da ih predstave na drugi način.

'Hrvatska je među tri naša najznačajnija vanjskotrgovinska partnera', kazao je Tegeltija. Podsjetio je na važnost otvaranja mosta na Svilaju te je kazao da je pri kraju izgradnja mosta kod Nove Gradiške. Također je kazao da postoji ideja da se gradi novi granični prijelaz kod distrikta Brčko. Tegeltija je istaknuo i važnost plinske povezanosti BiH i Hrvatske. Zahvalio je Hrvatskoj na donacijama cjepiva.

'Migracije su veliki problem cijele Europe, koje su čudno došle u BiH i koje su se sada čudno pomaknule na drugu stranu', rekao je Tegeltija te dodao da će sigurnosne agencije zajednički raditi kako bi se zaustavilo prebacivanje migranata s jedne na drugu stranu. Naglasio je i da je hrvatska strana istaknula kako neće podizati žičane ograde, kao što to rade neke druge strane.

Istaknuo je i da gradnja nuklearnog odlagališta na Trgovskoj gori izaziva zebnju u BiH te je izrazio nadu da će Hrvatska odabrati neku drugu lokaciju.

'Dolazim u ime Hrvatske kao prijatelj, kao partner, sa željom da unapređujemo suradnju i s porukom ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda', rekao je Plenković.

Poslao je podršku o cjelovitosti Bosne i Hercegovine. Također je istaknuo da Hrvatska podržava BiH na temeljima Daytonskog sporazuma.

Plenković je kazao i kako Hrvatska i BiH moraju surađivati po pitanju migracija. Hrvatski premijer govorio je o važnosti povećanja ulaganja u prometnu infrastrukturu i energetiku. Istaknuo je spremnost hrvatske strane za izgradnju mosta kod Brčkog.

Kazao je da želi organizirati sastanak između hrvatske Vlade i Vijeća ministara BiH u Zagrebu da bi se još jednom stavila na stol sva otvorena pitanja.

Odgovarajući na novinarska pitanja, Plenković je kazao da Hrvatska prati unutarnja politička pitanja u BiH s posebnom pažnjom. 'Željeli bismo da institucije BiH budu funkcionalne i da svi budu zastupljeni u njima', poručio je Plenković.

Naglasio je da Hrvatska ne želi vidjeti nikakve secesionističke tendencije u BiH, ali da se poštuju odredbe Daytonskog sporazuma.

Odgovarajući na pitanje o izbornom zakonu, Plenković je kazao da o tome mora doći do dogovora između stranaka u BiH i u tamošnjim institucijama.

'Željeli bismo da su naši odnosi s BiH prohodni, intenzivni, pa i tjedni', kazao je Plenković.

Naveo je primjer Mostara, u kojem nije bilo izbora 12 godina, ali je na kraju postignut dogovor i sada je taj grad pozitivan primjer.

Odgovarajući na pitanje oko odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, kazao je da opasnost od tog odlagališta ne postoji.

'Ne postoji mogućnost ugroze za zdravlje ni za građane u Hrvatskoj ni u BiH', kazao je Plenković.

Odgovarajući na pitanje oko položaja Hrvata u BiH, kazao je da žele da se omogući ono što je prirodno, legitimno i dobro, tako da su svi legitimno zastupljeni u institucijama BiH.

Plenković je komentirao izjave predsjednika Zorana Milanovića oko Srebrenice kazavši da je stav Hrvatske oko Srebrenice poznat i da čak ni Milanović oko Srebrenice nema dvojbe te je svoje izjave kasnije obrazložio dometnuvši da neke izjave brzo i lako dobiju neki spin.

Plenković će se u Sarajevu sastati i s predstavnicima oba doma Parlamentarne skupštine BiH – predsjedateljem Doma naroda Draganom Čovićem, zamjenicima Nikolom Špirićem i Bakirom Izetbegovićem, predsjedateljem Predstavničkog doma Denisom Zvizdićem te zamjenicima Nebojšom Radmanovićem i Borjanom Krišto.

Među ključnim političkim temama bit će aktualna politička situacija, pitanje reforme izbornog zakona BiH te jačanje bilateralnih odnosa i prekogranične suradnje. Među važnim temama za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, razgovarat će se o borbi protiv pandemije bolesti COVID-19, o suradnji na realizaciji zajedničkih projekata, osobito u prometnoj i energetskoj infrastrukturi, o jačanju gospodarskih odnosa, o suradnji u upravljanju migracijama i zaštiti granice od nezakonitih prelazaka te o daljnjoj potpori Hrvatske europskom putu Bosne i Hercegovine.

Uz predsjednika Vlade su potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, državna tajnica za europska pitanja Andreja Metelko-Zgombić te zastupnica u Hrvatskom saboru i predsjednica Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zdravka Bušić.