'Ni u dugoročnim prognostičkim izračunima većine meteoroloških središta u kojima se izračunavaju takve prognoze - za nastavak zime nema nekih promjena. Za naš dio Europe i dalje je vrlo velika vjerojatnost nastavka zamjetnijeg djelovanja anticiklona – polja povišenoga i visokoga tlaka, uz relativno česte temperaturne inverzije - zadržavanje relativno toplog zraka u višim slojevima atmosfere. Stoga se čini gotovo pa sigurno da će u gorju i na Jadranu srednja temperatura zraka biti i dalje viša od prosječne, u mnogim mjestima i znatno, možda čak mjestimice i rekordno, dok nizine od te velike iznadprosječnosti može 'spasiti' dugotrajno zadržavanje magle i niskih oblaka. Ostvari li se takav scenarij – i u nastavku ćemo zime oborina imati malo, ali onečišćenja u nizinama bi i dalje moglo biti puno. No, nadam se da ćemo ipak imati i malo vjetra, koji će onemogućiti takvo stanje u nizinama', kaže poznati meteorolog Zoran Vakula u razgovoru za Slobodnu Bosnu.

Mala vjerojatnost za dugotrajno hladnije razdoblje

'Za cijelo ljeto dugoročnih prognostičkih izračuna još nemam, ali prema onome što postoji do srpnja - mala je vjerojatnost za neko dugotrajnije hladnije razdoblje tijekom sljedećih mjeseci u našem dijelu Europe. Osim ako ne dođe potkraj jednog mjeseca i potraje početkom sljedećega, pa se to u izračunima srednje mjesečne temperature zraka ne vidi, budući da će, po svemu sudeći, prevladavati razdoblja s temperaturom višom od prosječne.

Za razliku od tog pozitivnog temperaturnog odstupanja od prosjeka, prognoze za količinu oborine daju povećanu vjerojatnost za negativna odstupanja. Manjak - manje količine od višegodišnjega srednjaka. Ukratko –u prvom dijelu 2020. godine - relativno toplo i sušno! Ali naravno, to je trenutačno najvjerojatnije, ne i sigurno. Prognoza nije dijagnoza. Kod prognoza je važno ne zanemarivati vjerojatnosti. Ponekad se dogodi i neka pojava za koju je prognozirana vjerojatnost bila mala, čak i vrlo mala, kao primjerice za prošlogodišnji svibanj, koji je bio hladan kao rijetko koji u znanoj povijesti, iako je za to potkraj travnja/aprila postojala samo mala vjerojatnost. Na kraju je u većini Hrvatske svibanj bio među desetak najhladnijih, ponegdje čak i među njih 4. Podatke za BiH nemam, ali ne bi me čudilo da je bilo podjednako iznimno', kaže Vakula.

Na pitanje koliko su općenito precizne prognoze i izračuni vremena te je li u karijeri imao velikih promašaja, Vakula odgovara:

'Pogreške su kod vremenske prognoze sastavni dio posla. Nezaobilazan. Koliko se god trudili još uvijek nismo u mogućnosti – pitanje je hoćemo li ikada i biti – opisati sve što nas okružuje na način razumljiv računalu/kompjutoru, s dovoljno velikom preciznosti, i pritom još u kompjutorske modele atmosfere i njihove analize uključiti dovoljno dobro teoriju kaosa, koja je nezaobilazna želimo li imati kvalitetnu vremensku prognozu.

Uzalud nosili kišobran

Veliki promašaji? Pitanje je: 'Što je veliko?' Spominjani prošlogodišnji svibanj nisam 'vidio', primjerice. Znali su mi ljudi pokisnuti jer sam im rekao kako će 'gotovo sigurno biti suho', ali su i uzalud na put nosili kišobran. Neki nisu otišli na jedrenje jer sam ih 'plašio' jakim vjetrom koji je na kraju izostao… Srećom, puno je više bilo onih situacija u kojima je vremenska prognoza ljudima pomogla, a mnogobrojna upozorenja na opasne vremenske pojave smanjila materijalnu štetu, čak vjerojatno i spasila ljudske živote…'