Na ročištu su ispitane i utvrđene tražbine 484 vjerovnika u ukupnom iznosu od 153,8 milijuna kuna, što je oko pet milijuna više nego što je prijavio dužnik. Među vjerovnicima su, primjerice, Hrvatske vode sa 3,6 milijuna, Republika Hrvatska s pet milijuna, zatim Grad Varaždin s gotovo osam milijuna kuna, Zagorje-Tehnobeton sa 44 milijuna kuna te suvlasnik Stanoinga Branko Dretar s tražbinom od 11 milijuna.

Uz ovu, napravljene su još dvije tablice: tablica tridesetak izlučnih te tablica 14 razlučnih vjerovnika Stanoinga. Potonji vjerovnici, a riječ je uglavnom o bankama, imaju tražbine u ukupnom iznosu od 188 milijuna kuna. Daleko je najveći razlučni vjerovnik austrijski Hypo Alpe-Adria Bank International AG sa 73 milijuna kuna, a hrvatski Hypo Alpe-Adria Bank ima dodatnih 30 milijuna kuna potraživanja.

Među razlučnim vjerovnicima nalazi se, primjerice, Porezna uprave koja ima 7,6 milijuna tražbina, baš kao i Dretar, jedan od dva suvlasnika Stanoinga. Njegove ukupne tražbine iznose gotovo 18 milijuna kuna, dok Eduarda Brumena, većinskog suvlasnika Stanoinga, nema među vjerovnicima, nakon što je lani upisao pa izbrisao založna prava u visini od deset milijuna kuna.

Zbroje li se tablice svih vrsta vjerovnika Stanoinga, ukupne tražbine ispadaju osjetno više od 272 milijuna kuna, koliko lani navodila Sanja Kraljek, povjerenica predstečajne nagodbe protiv koje je u prosincu podnijet zahtjev za izuzeće zbog nerealnog prikazivanja obveza i vrijednosti imovine Stanoinga.

Usprkos tome, Upravi nije manjkalo optimizma kada je u pitanju financijsko restrukturiranje i nastavak poslovanja Stanoinga koji ima imovinu knjigovodstvene vrijednosti 258 milijuna kuna, od čega 141 milijun otpada na 'građevine u izgradnji', a 82 milijuna na 'gotove stanove i investicije u toku'.

Naime, u varaždinskim Grabanicama nedovršeno stoji desetine stanova koje su kupci dobrim dijelom već platili, a u još goroj situaciji su oni koji su u cijelosti platili i uselili u stanove ne znajući da na njima imaju upisane hipoteke dvije banke koje su ih već pokušale izbaciti i prodati opterećene stanove zbog toga što je Stanoing krajem 2011. prestao vraćati kredit podignut za gradnju.

'Nakon nepunih 50 godina, poduzeće je zapalo u probleme zbog određenih krivih poslovnih poteza i teškog gospodarskog stanja, osobito naglašenog u građevinskoj djelatnosti, stanogradnji i upravljanju stambenim zgradama. Nakon otvaranja postupka predstečajne nagodbe započeti su pregovori s vjerovnicima te se nadamo da će doći do rješenja kroz nekoliko mjeseci', rekao je Denis Pavlic, direktor Stanoinga, naglasivši da bi pozitivan završetak predstečajnog postupka otvorio mogućnost završetka radova na Stanoingovom VTC-u te nastavak izgradnje oko 350 stanova na Grabanicama koji su u različitim fazama izgradnje.

U cilju nastavka i stabilizacije poslovanja, Pavlic je do idućeg ročišta najavio novi, izmijenjeni plan financijskog restrukturiranja sukladno utvrđenim tražbinama i dodatnim pregovorima s vjerovnicima.

'Sve obveze počele bi se podmirivati nakon završetka predstečajne nagodbe, pri čemu bi se posebna pažnja dala brisanju hipoteka sa stanova koji su useljeni te povrat novca na sve račune zgrada kojima je društvo upravljalo ili još uvijek upravlja', ustvrdio je Pavlica te dodao da je moguće postupno rješenje svih problema te ponovno pokretanje tvrtke uz podršku i razumijevanje Porezne uprave, odnosno Ministarstva financija, te svih ostalih vjerovnika.

Novi plan financijskog restrukturiranja trebao bi biti gotov do idućeg ročišta na kojem će se vidjeti hoće li razlučni vjerovnici, prije svega banke, sudjelovati u glasovanju o predstečajnoj nagodbi ili će zadržati pravo na odvojeno namirenje. To bi moglo biti presudno za budućnost Stanoinga pred kojim su samo dvije opcije: predstečajna nagodba ili stečaj koji je lani izbjegnut prvenstveno zahvaljujući nedosljednosti Nagodbenog vijeća koje je najprije tvrdilo da nagodba nije moguća jer je prije predan zahtjev za stečaj, a nekoliko mjeseci kasnije ipak je otvorilo postupak nagodbe.