Relativno je sigurno i da će odaziv birača biti poprilično velik, što je ohrabrujući podatak jer je još od kraja Vijetnamskog rata on uglavnom bio slab, uz iznimku zadnjih nekoliko ciklusa kada polako raste, kaže za tportal Gorana Grgić, profesorica i predavačica američke unutarnje i vanjske politike pri Centru za američke studije na Sveučilištu u Sydneyju, trenutno pri Sveučilištu ETH Zürich - Centar za sigurnosne studije.

Grgić napominje da su posljednja istraživanja javnog mnijenja uoči izbora pokazala da Kamala Harris 'zatvara rupu', odnosno smanjuje svoj zaostatak za Trumpom, te da postoje jasne indikacije o trendovima koji idu njoj u prilog - pa čak i u izrazito 'crvenim' državama poput Iowe.

Incident s 'otokom smeća'

'U posljednjim tjednima Harris je pokušavala jasno dati do znanja što bi Amerikanci mogli izgubiti ako Donald Trump uđe u Bijelu kuću: obraćala se ženama koje žele zadržati svoje pravo na izbor, ali i muškarcima u hispanoameričkoj i afroameričkoj zajednici koji su osjetljivi na prava migranata i manjinskih skupina. To je dodatno pojačala nakon što je na Trumpovom skupu izrečena rečenica o Puerto Ricu kao 'otoku smeća'', kaže Grgić. Ona sama svjedočila je golemom skupu Kamale Harris ispred Bijele kuće i entuzijazmu 75 tisuća okupljenih.

'To je donekle bilo očekivano jer je Washington i inače baza Demokrata - no bilo je vidljivo da entuzijazam zapravo ne vlada toliko zbog Kamale Harris, koliko zbog želje da se spriječi izbor Donalda Trumpa', opisuje Grgić za tportal. S druge strane, kaže, nakon gafa s Puerto Ricom Trump je do kraja zaoštrio svoju retoriku kojom legitimizira političko nasilje.

Trumpov 'šaptač' Steve Bannon

'On to vrlo često radi i zbilja je zabrinjavajuća mogućnost da će s time nastaviti i da će odbiti priznati rezultate izbora, kao što mu sugerira njegov 'šaptač' Steve Bannon koji je upravo izašao iz zatvora. Demokracije mogu opstati samo uz miran transfer vlasti nakon što gubitnici priznaju poraz', naglašava sugovornica tportala.

Grgić je sasvim sigurna da u prethodnim izbornim ciklusima u SAD-u nije bilo značajnih i sustavnih nepravilnosti, kao što bi Donald Trump htio - to, uostalom, potvrđuju sva istraživanja i svi relevantni stručnjaci - a primjećuje i da su brojne sudske postupke koje su pokrenuli Republikanci na različitim razinama odbacili upravo suci postavljeni u Trumpovo doba.

Ponovna prebrojavanja glasova birača

'Cijeli taj igrokaz i pokušaj instrumentalizacije sudske vlasti nije uspio, no tek treba vidjeti što će se sada događati: izvjesno je da će rezultati izbora u mnogim državama biti vrlo tijesni, a to otvara prostor za ponovna prebrojavanja glasova i ponovno pokretanje različitih sudskih postupaka - na što su, po mojoj procjeni, obje strane vrlo spremne', kaže Grgić.

Amerika kao najveća globalna sila ima luksuz ne razmišljati o tome kako će ishod predsjedničkih izbora utjecati na ostatak svijeta, dok ostatak svijeta iste te izbore vrlo često označava sudbonosnima, slaže se ova znanstvenica.

Razlika bi se najjače osjetila u Europi

'U indopacifičkoj zoni ne bi trebalo očekivati značajniju promjenu politike, bez obzira tko pobijedio na izborima, jer je ona ionako bazirana na natjecanju s Kinom - no Harris bi vjerojatno bila naklonjenija radu sa saveznicima, dok bi Trump posezao za protekcionističkim mjerama i uvođenju carina. Na Bliskom istoku Trump je puno skloniji Izraelu od Harris, no ni tu ne treba očekivati veliki zaokret. Najveće implikacije ovih izbora mogu se očekivati u Europi, tu je moguć najveći kontrast', kaže Grgić i pojašnjava:

'Trumpova druga administracija zbilja bi mogla biti presudna oko američke potpore Ukrajini; čak je i na pitanje o tome on odgovorio samo da 'želi što skoriji kraj rata'. On otvoreno dovodi u pitanje i osnovne principe funkcioniranja NATO-a, a posebno članak 5. koji govori o kolektivnoj obrani, premda je svjestan da to pitanje nije jednostavno - na koncu, izbjegao je američki izlazak iz te organizacije i gotovo pa spriječio jačanje zajedničke europske obrambene politike. Da, njegovom eventualnom pobjedom razlika bi se najsnažnije mogla osjetiti upravo na tlu Europe', zaključuje Grgić.