Odgovor na to pitanje potražila je Nova TV za koju je agencija Ipsos napravila istraživanje od 21. do 25. listopada 2022. godine na uzorku od 600 punoljetnih građana Republike Hrvatske. Pogreška mjerenja je +/–4%. Istraživanje je pokazalo da 70 posto građana podržava zabranu rada nedjeljom, 27 je protiv, a tri posto ne zna. Najveći udio građana za zabranu je unutar dobne granice od 45 do 60 godina. Muškarci i žene podjednako razmišljaju o ovom pitanju, no razlike ima u stupnju obrazovanja, pa tako što je viši stupanj obrazovanja to je manja podrška zabrani. Također je primjetna manja podrška zabrani rada nedjeljom u gradovima u odnosu na selo.

'Uzrok se može tražiti i u užurbanom načinu života visoko obrazovanih ljudi u gradovima koji svoje kućne obveze učestalo obavljaju nedjeljom, pa tako i velike kupovine i bez njih, gledajući prema ovom istraživanju, ne žele – ostati', objašnjava se u istraživanju.

Iz političkog kuta gledano, birači Domovinskog pokreta predvode listu zagovornika zabrane rada nedjeljom. To znači sljedeće - od svih koji su glasali za Domovinski pokret na posljednjim izborima, čak 80 posto je ZA. Od onih koji su svoj glas dali Mostu 77 posto je za zabranu. Slijede birači HDZ-a, njih 76 posto je za zabranu. Zatim SDP-a, njih 67 posto i na kraju su ispitanici čija je opcija Možemo s najmanjom podrškom zabrani – 32 posto.

Na pitanje odobravaju li priziv rada nedjeljom, 32 posto je odgovorilo da bi baš svatko trebao imati pravo odbiti rad nedjeljom. Većina građana, njih 55 posto na to je pitanje odgovorilo s 'Da, ali esencijalna zanimanja (poput hitnih službi) ne bi smjela imati to pravo'. Kako nitko ne bi trebao imati pravo odbiti rad nedjeljom – misli deset posto odrasle populacije Hrvatske. Odgovor na ovo pitanje na zna tri posto građana. Kad se govori o radu nedjeljom, pitanje je naravno i satnica. Samo dva posto ispitanika nije za njeno povećanje, a čak 94 posto građana jest. Visina povećanja varira od deset posto do više od 100 posto povećanja. Ipak, u najvećoj mjeri građani su za povećanje satnice za 50 posto, njih čak 39 posto, dok tek nešto manje od toga zagovara i 100 postotno povećanje.

Najveća povećanja satnice za rad nedjeljom jednako podržavaju i oni koji bi rad nedjeljom zabranili, baš kao i oni koji nisu za zabranu. Dakle i jedni i drugi smatraju da se nedjelja mora primjereno i pošteno platiti. Ako pretpostavimo da je rad nedjeljom pravedno plaćen i da se ima pravo na drugi slobodan dan, koliko je onih kojima bi bez obzira na sve ipak smetalo raditi nedjeljom? Onih koji bi se s time teško pomirili je 36 posto. S druge strane, ako bi bili pravedno plaćeni, s pravom na drugi slobodan dan, 60 posto građana ne bi imalo problem raditi nedjeljom. Kad bi trebali raditi nedjeljom, najviše otpora bi bilo među biračima Mosta, a najmanje bi se na to žalili oni koji bi na izborima zaokružili Možemo!. I na kraju, generacijski gledano – rad nedjeljom u najmanjoj mjeri smetao bi mlađe do 30 godina. Čak 80 posto mladih kaže kako u tome me ne vide nikakav problem.