Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini, koji je kroz e-savjetovanje u subotu pušten u javnu proceduru, donosi dvije izmjene. Glavna novost je već najavljeno ograničenje rada nedjeljom, a druga izmjena odnosi se na administrativno rasterećenje kojim se ukida obveza ishođenja rješenja za ispunjavanje uvjeta za obavljanje djelatnosti ako se radi o nastavku obavljanja djelatnosti trgovine i u međuvremenu nije došlo do bitnih promjena vezanih uz prodajni objekt, opremu i sredstva kojima se obavlja djelatnost trgovine.

'Cilj zakona je da se nađe dobar balans između rada i obiteljskog života. Napravit ćemo određene iznimke, a broj nedjelja koji bi bio radan je 16 od 55, uz nekoliko iznimki za službe koje uobičajeno rade nedjeljom', rekao je premijer Andrej Plenković najavljujući prošli tjedan zakonske izmjene te dodao da će svi koji rade nedjeljom biti adekvatno plaćeni, a oni koji neće željeti raditi nedjeljom 'ne smiju dobiti otkaz'.

Što se tiče reguliranja radnog vremena u trgovini, izmjenama se ograničava rad nedjeljom i praznicima na način da se tjedno radno vrijeme ograničava na maksimalni fond od 90 sati, a trgovac ih može rasporediti u razdobljima od ponedjeljka do subote.

Iznimno, trgovcima se daje pravo na 16 radnih nedjelja u godini prema potrebama sezonalnosti, mikrolokacije i drugih čimbenika koji utječu na individualnu procjenu za potrebom radne nedjelje.

Navedeno zakonsko ograničenje ima nekoliko iznimaka. Nedjeljom će moći raditi kiosci koji prodaju tisak i pekare, ali u blagdanskom radnom vremenu od 7 do 13 sati.

Također, ograničenje rada ne odnosi se na prodavaonice koje se nalaze u sastavu određenih poslovnih cjelina. Tako će nedjeljom moći raditi prodavaonice u sklopu prometnih cjelina (kolodvori, luke, zrakoplovi, trajekti), benzinskih postaja, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova, muzeja, nautičkih marina, kampova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te zaštićenih područja prirode.

Predloženo ograničenje ne zahvaća ni trgovce na tržnicama koji prodaju vlastite poljoprivredne proizvode, prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama, onu putem automata i prodaju na daljinu.

U obrazloženju zakonskih izmjena navodi se da je nedjelja dan tjednog odmora utvrđen Zakonom o radu, a taj je zahtjev potvrđen u pojedinim međunarodnim ugovorima te mjerodavnim nacionalnim propisima, odnosno kolektivnim i drugim odgovarajućim ugovorima.

Ministarstvo se poziva i na odredbu Konvencije Međunarodne organizacije rada iz 1957., u kojoj se propisuje da se razdoblje tjednog odmora mora, kad god je to moguće, podudarati s danom u tjednu koji je prema tradiciji ili običajima te zemlje određen kao dan odmora.

Za analitičku podlogu svoje odluke Vlada je priložila i dvije analize javnog mijenja. Rezultati istraživanja agencije Hendal iz 2019. pokazali su da 80 posto ispitanika podržava zabranu rada nedjeljom. Istraživanje je pokazalo i da za 61,1 posto radnika u trgovini prekovremeni rad nije bio pisano naložen i potvrđen, a za 40,2 posto radnika prekovremeni rad nije bio ni evidentiran ni plaćen.

Istraživanje agencije Ipsos, provedeno tijekom prosinca 2020. godine, pokazalo je da relativno mali broj potrošača obavlja kupnju nedjeljom. Ako kupuju svake nedjelje, najveći broj građana tada kupuje u pekari (13 posto) i malim dućanima mješovite robe (8 posto) dok su trgovački centri ona prodajna mjesta u koja građani u najmanjem broju odlaze kupovati svake nedjelje (2 posto). Iz ovoga istraživanja proizlazi da 57 posto građana nikada nedjeljom ne kupuje u trgovačkim centrima.

Generalno gledajući, rad nedjeljom, iako bi bio adekvatno plaćen i podrazumijevao pravo na drugi slobodan radni dan, nije prihvatljiv većini građana Hrvatske. Naznačeni trend prema kojem oko dvije trećine građana iskazuje negativne stavove spram rada nedjeljom potvrđen je i činjenicom da 72 posto ispitanika uglavnom ili u potpunosti podržava prijedlog regulacije rada trgovina na način da se nedjelja odredi kao dan tjednog odmora.

Anketa tportala pokazala je ponešto drugačije rezultate. Stavovi naših čitatelja za i protiv gotovo su izjednačeni. Tek malo više (49,1 posto) ih se protivi radu nedjeljom smatrajući da je nedjelja dan za odmor, a 48,4 posto podržava radnu nedjelju jer drže da svatko ima pravo na rad.

Poslodavci i sindikati podijeljeni su oko ovog pitanja. Dok sindikati podržavaju zakonsku regulaciju radnog vremena trgovina, uz zalaganje za adekvatno plaćanje rada nedjeljom, poslodavci smatraju da treba biti oprezan s donošenjem najavljenog zakona u trenutku energetske krize i rekordne inflacije.

Marko Budimir, HUP-ov predstavnik malih trgovaca, u HRT-voj emisiji Studio 4 podsjetio je da su slične inicijative već dvaput pale na Ustavnom sudu te izrazio sumnju da bi i treći pokušaj mogao imati isti ishod.

Ustavni sud srušio je 2009. Vladin prijedlog zakona uz obrazloženje da je predloženo rješenje imalo previše iznimaka koje su trgovce međusobno dovodile u neravnopravan položaj.

Ako postoji puno pozitivne diskriminacije, rekao je Budimir, onda zakon gubi svoj smisao.

'Zato je on i pao na Ustavnom sudu. Može se pretpostaviti da će biti isto ako se donese u ovakvom obliku i da će biti ustavnih tužbi. Opredijelili smo se za tržišnu ekonomiju. Tržište je jedino koje može odrediti tko može raditi, a tko ne', poručio je.

Javna rasprava o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini traje do 7. studenog, nakon čega će Vlada konačni prijedlog uputiti u saborsku proceduru.