Istraživanje je provedeno u drugoj polovici listopada na nacionalno reprezentativnom uzorku od 940 građana RH starijih od 18 godina, dobivenih slučajnim odabirom i uravnoteženih prema regiji, spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

Prema podacima iz istraživanja, ogromna većina (čak 78,2 posto građana) namjerava izaći na izbore, onih koji sigurno neće glasati je tek 10 posto, dok postotak neodlučnih iznosi znatno manje nego u korespondentnim istraživanjima (samo 11 posto).

Kad se rezultati istraživanja promatraju po demografsko-socijalnim parametrima (spol, dob, veličina naselja, regije, radni status), ne dolazi do većih odstupanja, no zanimljivo je primijetiti da je mladih koji planiraju glasati (od 18 do 24 godine) desetak posto manje nego umirovljenika. Umirovljenici dominiraju u postocima glasača i kad pogledamo radni status – njih 82 posto planira glasati, dok je kućanica među potencijalnim glasačima najmanje (66 posto). Nešto veći broj glasača doći će iz velikih urbanih sredina (iznad 100 tisuća stanovnika), dok iz mjesta manjih od dvije tisuće stanovnika dolazi više onih koji su sigurni da neće glasati.

No, iako su više nego raspoloženi za izlazak na izbore, građani u natpolovičnoj većini nisu sigurni zbog čega bi za određenu stranku i glasali. Naime, čak tri četvrtine ispitanika odgovorilo je da je slabo ili uopće nije upoznato s programima stranaka.

Najviše birača koji tvrde da su vrlo dobro upoznati s onim što stranke nude ima u Dalmaciji (gotovo 33 posto), dok Slavonci u nešto manjem postotku (28 posto) tvrde da nemaju predodžbu o tome što se nalazi u stranačkim programima. Slično izgleda i spolna diferencijacija – 34 posto muškaraca tvrdi da je jako dobro upoznato s programima stranaka, dok će 26 posto žena ustvrditi potpuno suprotno – da apsolutno ne zna o tome kako izgledaju stranački programi.

Kad je u pitanju profil tema koje će odlučivati na izborima, nedvojbeno se najbolje kotira ekonomija – čak 86,8 posto građana donijet će odluku za koga glasati temeljem uvida u ekonomsku strategiju pojedinih stranaka. Znatno manje građana kao vrlo važnu predizbornu temu tretira optužnice za korupciju (njih svega 35,2 posto), dok čak 54,4 posto građana tvrdi da optužnice za korupciju neće utjecati na njihov odabir. Ipak, ove rezultate valja uzeti s rezervom jer je istraživanje provedeno prije službenog početka istrage protiv HDZ-a.

Za pitanje ekonomskog razvoja i izlaska iz krize ponajviše su zainteresirani stanovnici velikih gradova, kao i oni s prihodima od 2.500 do 4.300 kuna po kućanstvu. Zanimljivo, optužnice za korupciju kao predizborna tema najviše dotiču one čiji je prihod po kućanstvu veći od 8.500 kuna.

Za razliku od nekih ranijih izbornih ciklusa, kad se u javnosti stvarala atmosfera da su u pitanju 'sudbonosni' izbori, građani su ovoga puta realni i gotovo polovičnom većinom smatraju da će nakon izbora živjeti jednako. 30,2 posto njih ipak se nada boljem životu, a 22,3 posto vjeruje u crne prognoze o globalnom ekonomskom sunovratu i smatra da će živjeti lošije.

Demografski gledano, uvjerljivo najveća vjera u bolju budućnost (čak 17 posto iznad prosjeka) bilježi se kod građana bez školske spreme, a nešto manje (oko 10 posto) kod mlađih od 24 godine. Od onih koji smatraju da će živjeti lošije, najviše je nezaposlenih (25 posto) i kućanica (27 posto).