HDZ je u prednosti u odnosu na SDP pokazuju rezultati HRejtinga u dosad obrađenim izbornim jedinicama. Što se mijenja u tijeku kampanje? Što se može iščitati iz predizbornih anketa? O tome su u emisiji Otvoreno govorili politički analitičar Žarko Puhovski, dekan Edward Bernays Visoke škole za komunikacijski management Damir Jugo te politolog Pero Maldini sa Sveučilište u Dubrovniku
Politički analitičar prof. dr. sc. Žarko Puhovski, osvrnuo se na rezultate HRejtinga i kazao što se da iščitati iz predizbornih anketa.
'Prvo što ja vidim je da se mijenjaju bitno odnosi od prošlih izbora, s time da je HDZ nešto slabiji po ovom što sad vidimo nego na prošlim izborima. SDP je otprilike na toj razini. I ostaje jednostavno pitanje, kad gledate ovaj popis ovdje, bez manjina i takozvane dijaspore, s kim bi HDZ mogao koalirati?', kazao je Puhovski u Otvorenom.
'Načelno se čuje da bi SDP moglo koalirati i s IDS-om i s Možemo i Posavcem, moguće čak i s DP-om. I onda je tu situacija zapravo izjednačena, više manje, pogotovo što bi se po momu uvjerenju Domovinski pokret, vjerojatno raspao ako bi došlo do koalicije sa Milanovićem, odnosno SDP-om koji bi vodio Milanović', dodao je.
Zaključio je da se još ništa ne zna te da je neizvjesno. 'Vjerojatno će na kraju srijede biti tako da će tek početi jedan karusel u kojem će se tražiti tko s kim i tko protiv koga. Drugim riječima, još nije gotovo', rekao je Puhovski.
Izv. prof. dr. sc. Damir Jugo, dekan Edward Bernays Visoke škole za komunikacijski management, kazao je da je SDP najveća žrtva Milanovićeva uključivanja u kampanju.
'Prvi razlog je da oni evidentno su izgubili moment tog trenutka kada se Milanović u kampanju uključio. Činjenica je da oni od tada ne znaju kako bi se točno postavili prema tome. Malo kritiziraju način na kojem Milanović radi, s druge strane šalju poruku da su oni voljni ući u neku koaliciju ili barem podržavati takvu vladu nakon izbora', pojasnio je Jugo.
Napomenuo je da treba uzeti u obzir da ankete imaju dosta veliku statističku pogrešku te da je SDP u dosta izbornih jedinica do sada bio blizu praga, dakle između 3,5 ili 4 posto.
'Jedna refleksija na 2020. godinu, tada je otprilike u ovo vrijeme, negdje tjedan dana, deset dana pred izbore, ne po broju mandata nego razlika između HDZ-a i njihove koalicije i tadašnje Restart koalicije, bila značajno manja nego što je ovdje sada, što znači da su neki trendovi ostali isti', rekao je.
Dodao je da je tada bila nešto drugačija situacija zbog COVID-a te su birači dolazili na birališta i odlučili se vjerojatno u posljednji tren 'da ne bi mijenjali'.
'Ono što ovdje trebamo isto uzeti u obzir je da po izbornim jedinicama ima relativno dosta neodlučnih birača, dakle negdje oko 14-15 posto otprilike u prosjeku, što znači da oni čekaju zapravo do zadnjeg trena i važu što u tom trenutku napraviti. Na te birače bi mogla utjecati kampanja i retorika koja se vodi u samoj kampanji', zaključio je Jugo.
Urednik Branko Nađvinski napomenuo je da se još čeka objava rezultata iz četiri izborne jedinice, posebno zanimljive mogle bi biti 1.,2. i 6. izborna jedinica.
'Za očekivati je da će, naravno Možemo nešto tu dobiti više, upravo zato što su oni lokalna stranka, a to su zagrebačke tri od ove četiri koje ste spomenuli', rekao je politolog prof. dr. sc. Pero Maldini sa Sveučilište u Dubrovniku.
Osvrnuo se i na položaj SDP-a i složio s Damirom Jugom.
'Oni jesu, čini mi se, najveći gubitnici ovdje, zato što je onaj dio ljudi koji su nekadašnji razočarani glasači SDP-a, prešli u nekom trenutku njima, oni su se sada u nekom momentu probudili i vidjeli da možda ipak SDP ima nekakve šanse', kazao je.
'S druge strane, ovaj dio neodlučnih, vrlo je simptomatično da je gotovo jednak onaj broj neodlučnih i broj onih koje je izgubio Možemo, onome postotku koji je preko noći de facto SDP dobio', rekao je Maldini.
Dodao je da će se tek vidjeti u strukturi neodlučnih koliko je onih koji uopće neće glasovati ni za koga, odnosno koliki dio njih su razočarani birači ljevice.
'Međutim, ono što je činjenica, ne samo od prošlih izbora, nego od pretprošlih, politička opredjeljenja hrvatskih birača su prilično petrificirana i neće se bitno mijenjati. Ono što može eventualno unijeti nekakve promjene, može donijeti izlaznost i može donijeti jedna situacija ovdje u smislu koja je zbog polarizacije, koja donosi ovaj tip političke kampanje, gdje je zapravo, ili mi ili oni', pojasnio je.
'Vidimo da je HDZ poprilično dobio, upravo od onih koji su možda bili neodlučni, a objektivno su desnog krila, dakle, glasači desno političkog spektra, sada će ti glasovi ići HDZ-u, znači tu će, koliko će zbog toga biti na šteti ove druge stranke, bilo na ljevici, bilo na desnici', zaključio je Maldini.