Veleposlanik Rusije u Hrvatskoj Anvar Azimov gostovao je na televiziji N1 te je komentirao razloge oštre reakcije Ministarstva vanjskih poslova te zemlje na izjave koje je hrvatski premijer Andrej Plenković dao tijekom posjeta Ukrajini. Pritom je pokušao smiriti strasti kazavši da treba mirnije gledati na tu izjavu, međutim naglasio je da se radi o službenom stavu Rusije, a ne mišljenju odjela u Ministarstvu vanjskih poslova
Veleposlanik tvrdi da je Andrej Plenković u Ukrajini izrazio poziciju Europske unije o Krimu i Donbasu, ali i naznačio da najmanje 10 država unutar EU-a ne naglašava okupaciju Krima i Donbasa. Posjet hrvatskog premijera Ukrajini, kaže, poklopio se s važnim datumom, obilježavanjem treće godišnjice antiustavnog udara, u kojem je nasilno svrgnut predsjednik Ukrajine Viktor Janukovič. Tvrdi da Rusija nikad nije uvela svoju vojsku u Donbas, a da je bilo tako, onda bi ih već davno SAD i NATO optužili za miješanje u unutarnje poslove u Ukrajini.
'Na Krimu je održan referendum, na kojem je 90 posto stanovništva glasalo za ulazak u Rusiju. Tako da se Krim vratio doma i to je pitanje riješeno te se nikad više neće vratiti Ukrajini. I tu se vide dvostruki standardi i EU-a i SAD-a. Kad je Kosovo proglasilo neovisnost, kazali su da će to priznati, ali kad je Krim proglasio neovisnost nakon referenduma, to se neće prihvatiti. To je očigledna taktika dvojnih standarda. Okupacije Donbasa nije bilo, Krim se na osnovi glasanja i referenduma vratio u Rusiju i nema povratka', izričit je bio ruski veleposlanik u razgovoru za N1.
Govoreći o Plenkovićevu nastupu u Ukrajini, Azimov kaže da više od 10 država EU-a i susjedi u regiji pokušavaju izbjeći rečenice u kojima se spominje aneksija Krima ili okupacija Donbasa. 'Duboko sam zabrinut za budućnost hrvatsko-ruskih odnosa. Nije tajna to da je robna razmjena s Hrvatskom smanjena gotovo 50 posto. To je katastrofa. Prije svega, hrvatski su izvoznici i poljoprivrednici ti koji pate. Hrvatsko-ruski gospodarski forum trebao je biti održan u studenom ove godine. Ruski poduzetnici su veliki patrioti. Nisu suglasni s režimom sankcija, ali nisu suglasni ni s tim da Hrvatska podržava sankcije. Zbog toga ruski poduzetnici nisu bili zainteresirani doći u Hrvatsku. Hrvatsko-ruski gospodarski forum zato nije održan', pojasnio je Azimov.
Tvrdi da pokušava napraviti sve da razmirice između Rusije i Hrvatske ne utječu na rusko-hrvatske gospodarske odnose. 'Svaki put kad su Rusiju htjeli uvrijediti, mi smo odgovarali', napominje i dodaje da su postavili granice tako da se smanji izvoz države koja je sudjelovala u uvredama te da se vidi da može biti poteškoća u rusko-hrvatskim odnosima. Napisao je i pismo koje je poslao u Moskvu, a u kojem je poručio da nije ispravno smanjivati izvoz.
'Izjava Ministarstva vanjskih poslova nije bila toliko jaka. Do današnjeg dana nitko nije uložio više u gospodarstvo Hrvatske od Sovjetskog Saveza i Rusije. Uložili smo više od 17 milijardi eura', rekao je Azimov. Naglašava i to da je izjava Ministarstva vanjskih poslova službena. 'To je mišljenje Rusije, a ne nekakvog odjela u Ministarstvu. To je službena pozicija Rusije i morate to prihvatiti', poručio je ruski veleposlanik. Kaže da u Rusiji znaju da je ovdje bio rat i da su patili i Hrvati i Srbi. Napominje da sa simpatijom gledaju i na Srbe i na Hrvate te osobno smatra da hrvatska Vlada trenutno vodi vrlo konstruktivnu politiku u odnosu na nacionalne manjine i nada se da 'i Srbi i druge nacionalne manjine prijateljski žive u Hrvatskoj'.
To što Hrvatska već više od godinu dana nema veleposlanika u Moskvi za Azimova je normalna situacija i tehničko, a ne političko pitanje. Osobno na zastupnika Živog zida Ivana Pernara gleda sa simpatijom, ali kaže da bi njegove izjave trebale biti više balansirane. Rekao je i da Pernar definitivno nije agent Kremlja i Moskve jer bi on to kao veleposlanik trebao znati.
Govoreći o odnosima Rusije i NATO-a, kazao je da je Rusija zainteresirana za suradnju i ne gleda na NATO kao na protivnika, ali zadnje izjave glavnog tajnika NATO-a pokazuju da NATO gleda Rusiju kao na prijetnju i nije mu jasno zašto NATO pokušava doći bliže ruskim granicama ako nisu prijetnja. Pretpostavlja da Hrvatska nije imala drugog izbora, jer Rusija nije član NATO-a, i bilo joj je naređeno da pošalje vojsku na rusku granicu. Što se tiče odnosa Rusije i Srbije, Azimov je kazao da pomažu Srbiji u vojnom i tehničkom smislu. 'Srbija je naš saveznik, ali poštovat ćemo odluku Srbije ako ona odluči ući u EU i NATO. Sigurni smo da članstvo bilo koje balkanske države u EU i NATO-u ne smije smetati da ima dobre odnose s Rusijom', poručio je ruski veleposlanik u Hrvatskoj.
