Kako stoji u odluci objavljenoj na mrežnim stranicama MICT-a, predsjednik Agius razmotrio je obavijest koju je sudu još 2019. proslijedila vlada Velike Britanije, gdje Prlić služi kaznu, u kojoj stoji da je prema zakonima te zemlje Prlić stekao pravo na prijevremeni uvjetni otpust iz zatvora nakon polovice odslužene kazne.

Taj je uvjet, sukladan britanskim zakonima, ispunjen u veljači 2020., no predsjednik MICT-a je ocijenio kako se u Prlićevu slučaju on ne može primijeniti jer je sudska praksa da se osuđene za ratne zločine pred Haaškim tribunalom može osloboditi tek nakon dvije trećine odslužene kazne.

Agius je vlasti Velike Britanije izvijestio kako će Prlić pravo na prijevremeni otpust steći tek u travnju 2024. godine.

Agius je naveo kako se svemu konzultirao sa sucima Theodorom Meronom, Jean-Claudeom Antonettijem i Liu Daqunom, koji su bili članovi vijeća što je osudilo Prlića i ostalu petoricu bivših dužnosnika Herceg-Bosne. Oni su se suglasili kako britanski prijedlog ne treba prihvatiti jer ne postoje nikakve izvanredne okolnosti zbog kojih bi se Prlića već sada oslobodilo.

Prlić se, nakon što je protiv njega optužnicu podignuo Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY), predao u travnju 2004. U postupku okončanom 2017. osuđen je na 25 godina zatvora. Zajedno s njim na po 20 godina zatvora osuđeni su Slobodan Praljak, koji se tada ubio u sudnici popivši otrov, Bruno Stojić i Milivoj Petković. Na 16 godina zatvora osuđen je Valentin Ćorić, a Berislav Pušić na deset godina zatvora.

Svi su proglašeni krivim za ratne zločine nad Bošnjacima u BiH.