Tri će države po prvi put u nekoliko desetljeća razgovarati o dogovoru iz 1960. koji im dopušta intervenciju na otoku, što su neke od njih i iskoristile. Tim su sporazumom one postale države jamci neovisnosti, teritorijalnog integriteta i sigurnosti Cipra.

Konferencijom predsjeda novi glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres što je njegov prvi angažman u dugotrajnom sukobu kojim se UN bavi već više od pola stoljeća

Pregovorima prisustvuje i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker. Cipar je član Europske unije u kojoj ga predstavljaju grčki Ciprani, a nedavno otkriće ugljikovodika u blizini otoka moglo bi smanjiti europsku energetsku zavisnost o Rusiji.

Pregovori se vode iza zatvorenih vrata, objavio je UN.

Cipar je podijeljen od 1974., kad je turska vojska izvela invaziju na otok kao odgovor na puč kojim je svrgnut predsjednik Makarios. Do državnog udara došlo je na poticaj grčke vojne hunte i njime se tražilo ujedinjenje Grčke i Cipra.

Tijekom te invazije je izbjeglo oko 165.000 grčkih Ciprana, dok je 40.000 turskih Ciprana raseljeno u sukobima iz 1960. i zamjenama stanovništva iz 1975.

Nicos Anastasiades i Mustafa Akinci, grčki i turski čelnik Cipra, u Ženevi već četiri dana dogovaraju ujedinjenje otoka u obliku federacije.

'Pozdravljam trajnu hrabrost i predanost koju su pokazale obje stane', priopćio je šef britanske diplomacije Boris Johnson. London je spreman pomoći kako god može, dodao je.

Grčki premijer Aleksis Cipras pridružit će se pregovorima ako se pokaže da postoji mogućnost za rješenje, rekao je njegov glasnogovornik u Ateni.

Podjela otoka održava napetosti između Grčke i Turske, te potkopava turske ambicije ulaska u Europsku uniju.

Bilo kakva prilagodba u sklopu dogovora uključivat će promjenu granice, te će vjerojatno smanjiti teritorij pod kontrolom turskog stanovništva na Cipru s 36 na ispod 30 posto otoka.

Turski Ciprani su tijekom pregovora dali prijedlog u kojem bi oni zadržali 29,2 posto teritorija, dok grčka strana zahtijeva da to bude 28,2 posto.