Početak nove sezone lova na strane investicije označila je ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, a onda se ustrčao i ostatak kabineta Zorana Milanovića. Ideje frcaju na sve strane. Pusić uvodi posebne povjerenike koji će 24 sata biti na usluzi odabranim investitorima. Najavljuju se i specijalni porezni aranžmani za primamljivanje stranih ulagača
Neslužbeno HRT je doznao da Vlada razmišlja o primjeni tzv. slovačkog modela. Prema njemu, država bi za gradnju pogona dala svoje zemljište u najam na 50 godina za jednu kunu. Navodno bi se svako radno mjesto poticalo poreznim rasterećenjem do 5.000 eura te bi se investitoru obećalo da ne bi bilo novih poreza dvije godine.
U Udruženju stranih ulagača u Hrvatskoj (Foreign Investors Council - FIC) kažu da je sve to nepotrebno i zakašnjelo.
'Postoje različite agencije za strane investitore koje nisu koordinirane. Ne vidim kako će svemu tome doprinijeti uvođenje posebnih povjerenika. Možda na nacionalnoj razini to i može nešto značiti, ali kad dođete na lokalnu gdje su najveći problemi, to nijedan povjerenik neće moći riješiti', ističe Ante Babić, glavni tajnik FIC-a.
Prema njemu, glavni je problem to što mnoge lokalne jedinice žive od transfera iz državnog proračuna i zbog toga investicije ne doživljavaju kao nešto nužno za svoj opstanak. Usto, lokalni čelnici, kad stopiraju investitora, ne moraju se bojati nikakvih sankcija.
Kad je riječ o posebnim poreznim olakšicama kojima bi se Hrvatska pokušala 'dodvoriti' stranim investitorima, na primjerima drugih zemalja pokazalo se da je to kratka daha.
'Imate primjer Slovačke. Bez obzira na olakšice, industrije koje ovise o poslovnoj klimi ugasile su se ili preselile u druge zemlje nakon što je istekao rok tih olakšica. Možete vi obećavati i zemlju na 100 godina, ali to je tek jedan dio ukupnog troška poslovanja. Najbolji je način da imate dobru i stabilnu poslovnu klimu', objašnjava Babić.
A upravo je to najveća zamjerka stranih ulagača Hrvatskoj, a kritike su postale još žešće nakon nedavnog dizanja trošarina na gorivo i povećanja naknada telekom operaterima.
'Uzmite slučaj švedskog Tele2. Nakon deset godina ulaganja, taman kad im se trebala isplatiti investicija dizanjem naknade, to im se produljilo na još nekoliko godina sve zbog toga što vlada ima rupu u proračunu. Investitori žele pouzdane parametre, a ne da im se tijekom godine zbog rebalansa dižu troškovi poslovanja', naglašava Babić.
Porezne olakšice, smatra on, možda su mogle polučiti neke rezultate da su uvedene prije deset godina kad je Hrvatska bila manje razvijena i kad nije bila toliko povezana s Europskom unijom
'U vremenu kad se svi bore za strane investicije sumnjam da bi velike zemlje dopustile Hrvatskoj da na takav način privlači ulagače. Irski i slovački primjer ih je i onako dobrano iziritirao', zaključuje Babić.
