Ni slovenski birači ne pokazuju neki poseban interes za predsjedničku kampanju jer ih više brine hoće li vlada provesti mirovinsku i reformu radnog zakonodavstva te hoće li uspjeti do kraja godine urediti državne financije kako ne bi trebala zatražiti pomoć EU-a. A na sve te procese predsjednik nema ama baš nikakvog utjecaja. Iako se bira izravno, slovenski predsjednik ima izuzetno male ovlasti, on je vrhovni zapovjednik vojske, daje mandat stranci koja osvoji najveći broj zastupničkih mjesta te može raspustiti parlament samo u slučaju ozbiljne krize.

No, zbog ljudi koji su do sada bili predsjednici Slovenije (Milan Kučan u dva petogodišnja mandata, pokojni Janez Drnovšek u jednom i sadašnji Danilo Tuerk) institucija predsjednika je postala izuzetno cijenjena u javnosti i doživljava se kao moralna vertikala društva. Predsjednikove se riječi, posebno kod ozbiljnijih političkih rasprava, pomno slušaju i često vladino rješenje problema ide u smjeru njegove intervencije. Bilo je, jasno, i trenutaka kad je ta kohabitacija bila narušena, posebno u doba dok je predsjednik bio Drnovšek, a Janez Janša vodio svoju prvu vladu (2004-2008). Upravo stalno Janšino polemiziranje s Drnovšekom stajalo ga je znatne podrške u javnosti.

Ovogodišnji su izbori specifični jer na njih izlaze tri kandidata koji mogu očekivati izborni uspjeh. Kandidat Janšine Slovenske demokratske stranke (SDS) jeMilan Zver, bivši ministar, a sada zastupnik u Europskom parlamentu koji bi trebao prvi puta kandidata desnog centra približiti izbornoj pobjedi. Naime, svi dosadašnji predsjednici su dolazili iz stranaka lijeve političke opcije. Janša je prije pet godina bio ozbiljno posramljen kad je njegov kandidat Lojze Peterle (bivši ministar vanjskih poslova i premijer) hametice poražen od Danila Tuerka, čime je najavljen i Janšin poraz na parlamentarnim izborima. No, ankete mu ne idu na ruku, a ni sve manja podrška koju Janšina vlada i stranka imaju u slovenskoj javnosti.

Stoga se predviđa da će se u drugom krugu, 25. studenog, suočiti dva kandidata ljevice, Tuerk i bivši premijer Borut Pahor. Interesantno je da je Tuerk prije pet godina bio kandidat socijaldemokrata (SD), da je svih pet godina redovito bio jedan od najpopularnijih političara te da se nadao podršci stranke i sada. No, Borut Pahor je doživio poraz na prijevremenim parlamentarnim izborima, zatim je poražen i na stranačkim izborima, da bi tada izveo politički okret i od stranke zatražio da ga imenuje predsjedničkim kandidatom.

Mnogi su u SD-u zbog toga javno rogoborili jer su planirali podržati Tuerka koji bi u tom slučaju, kako su govorile ankete, mogao pobijediti u prvom krugu. No, dugogodišnjem predsjedniku stranke ipak nisu mogli samo tako dati 'košaricu' pa su prihvatili njegovu kandidaturu. Tuerk pak na izbore izlazi uz podršku najjače stranke, Pozitivne Slovenije koju vodi ljubljanski gradonačelnik Zoran Janković. Sve dosadašnje ankete daju mu velike izglede za pobjedu, ali morat će u drugi krug s Pahorom.

A koliko slabo stoji Janšin kandidat, najbolje pokazuje ponašanje koalicijskih stranaka u njegovoj vladi. Osim SDS-a, Zver može računati na potporu manje stranke Nova Slovenija (NSi). No, Slovenska pučka stranka (SLS) vjerojatno neće podržati nijednog kandidata. A dvije preostale članice koalicije su također odlučile da neće dati podršku Zveru, već dvojici kandidata ljevice. Stranka umirovljenika (DeSUS), koju vodi ministar vanjskih poslova Karl Erjavec, odlučila je podržati Tuerka jer je, kako su zaključili, 'pokazao da je dobar predsjednik'.

Pahor je pak na svoju stranu uspio privoljeti Građansku listu Gregora Viranta i steći njihovu podršku. No, ta stranka loše stoji u anketama budući da je slovenska javnost optužuje da je prevarila Jankovića u pregovorima o formiranju nove vlade, tako da mu ta podrška i neće donijeti puno glasova. No, u drugom bi krugu Pahor, koji je stalno koketirao s Janšom, možda mogao računati na tihu podršku stranaka desnog centra (Janša je i s Tuerkom u otvorenom sukobu), što bi mu omogućilo da se približi pobjedi. Ako bi Pahor uspio u svojoj nakani, bio bi prvi slovenski političar koji je obavljao sve tri vodeće dužnosti: predsjednik parlamenta, predsjednik vlade i predsjednik republike.

Osim ova tri kandidata, na izbore se prijavilo još njih deset među kojima, kao i na svim dosadašnjim izborima, ima vrlo živopisnih osoba koje će kampanju svakako učiniti zabavnom ako, jasno, sakupe potrebnih 5.000 potpisa (među njima je Martina Valenčič koja je u najavi kandidature istaknula da se svojedobno gola slikala za kalendar). No, svoju kandidaturu nije najavio Zmago Plemeniti Jelinčič čija je stranka po prvi put na prosinačkim izborima ispala iz parlamenta.