Hrvatski građani koji se griju na plin plaćat će ga 25 posto skuplje najkasnije 2026., dokad bi se za plinsko grijanje trebala uvesti naknada za stakleničke plinove, piše u ponedjeljak Jutarnji list
Taj scenarij navodi se u sklopu nedavno objavljene energetske strategije Europske komisije Fit for 55 - ubrzanog izbacivanja fosilnih goriva iz prometa i gospodarstva, ali i iz zgradarstva, koje je, što je manje poznato, jedan od najvećih pošiljatelja CO2 u atmosferu, pa samim tim i zagađivača.
Ideja Europske unije je sasvim ukinuti grijanje na plin do 2050. i u tom smjeru ide prijedlog Europske komisije, a planira se da će stupiti na snagu 2026., kaže Neven Duić s Katedre za energetska postrojenja i energetiku zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje.
Potvrdivši da spomenuto povećanje cijene prirodnog plina zbog uvođenja obveze plaćanja emisije CO2 cilja one potrošače koji trenutačno nemaju tu obvezu, Duić dodaje da su to u ovome slučaju kućanstva koja imaju plinske bojlere.
'Veliki potrošači, poput proizvođača električne energije, već su u obvezi kupovati prava na emisiju CO2 u atmosferu. To, među ostalim, znači da mali potrošači koji se, primjerice, griju na električnu energiju već plaćaju naknadu za emitiranje CO2 pa su diskriminirani u odnosu na potrošače koji je ne plaćaju jer se griju na plin', napominje Duić.
Izračun Europske komisije o potrebi povećanja cijene prirodnog plina za 25 posto za hrvatske potrošače koji se griju na plin nalazi se u prijedlogu izmjena pravila trgovanja dozvolama za emisije ispuštanja štetnih plinova u atmosferu.
Taj je prijedlog dio dokumenta Fit for 55 i u njemu se, među ostalim, raščlanjuju cijene - izražene u eurima za zemlje eurozone i preračunate u eure za ostale članice - koje kućanstva članica Unije plaćaju za grijanje na plin. Prema tom izvoru, hrvatski građani trenutačno plaćaju grijanje pet centa po kilovatsatu, a plaćat će gotovo devet centa kada se uvede renta na stakleničke plinove na plin, donosi Jutarnji list.