Juan Guaido se proglasio predsjednikom pred desetinama tisuća pristaša koji u glavnom gradu Venezuele, Caracasu, prosvjeduju protiv Nicolasa Madura, čiji drugi mandat ne priznaju SAD, EU i veći broj južnoameričkih zemalja. Pristalice i protivnici Madura izašli su na ulice širom Venezuele, a tenzije su velike i prijete da prerastu u nasilje koje više nitko neće moći obuzdati. Prema navodima nevladinih organizacija, od utorka je život izgubilo 13 ljudi.

Europska unija također je stala na stranu oporbe. Iz Bruxellesa je stigla objava da se glas venezuelanskog naroda 'ne može ignorirati' te su pozvali na slobodne i poštene izbore. Međutim, službeno priznanje Guaida kao predsjednika nije stiglo. Potpora Maduru stigla je iz Rusije i Turske, a čini se da je na njegovoj strani još uvijek i vojska.

Potpora Juanu Guaidu dramatično je povisila uloge u naftom bogatoj državi koju je drastično osiromašila vladavina Nicolasa Madura, a on je do sada upravljao njome čvrstom rukom i uz snažnu podršku vojske. Na koju će stranu stati vojska - čini se ključnim za razrješenje trenutne krize.

Guaido je izazvao Madura položivši prisegu pred tisućama svojih pristaša kazavši da će preuzeti izvršne ovlasti kao privremeni predsjednik Venezuele kako bi se prekinula uzurpacija, a najavio je i da će imenovati privremenu vlast te održati slobodne izbore. U međuvremenu je Maduro prekinuo sve veze sa SAD-om, smatrajući ga odgovornim za raspirivanje krize, te je zapovjedio američkim diplomatima da napuste Venezuelu u roku od 72 sata. No čini se da će Washington ostaviti svoje diplomate u zemlji jer više ne priznaje Madura kao predsjednika.

Tko je Juan Guaido?

Samoproglašeni prijelazni predsjednik po zanimanju je industrijski inženjer, a obrazovan je u SAD-u. Pokazao je veliku hrabrost kada je krenuo u otvoreni sukob s Madurom osporivši mu pravo na funkciju. Izbori na kojima je Maduro osvojio drugi mandat održani su u svibnju prošle godine. Bojkotirala ih je oporba, a kao nepoštene i nevaljale odbacuju ih Sjedinjene Američke Države, Europska unija i niz zemlja Južne Amerike.

>>> Stanovništvo iz Venezuele bježi glavom bez obzira: Kako je bujao kaos i što dalje?

Guaido je postao najmlađim predsjednikom najvišeg zakonodavnog tijela u Venezueli u povijesti nakon što je izabran na tu dužnost 5. siječnja ove godine. Do tada je bilo relativno nepoznat političar. Ima tek 35 godina i nije veliki retoričar, ali je talentiran za sklapanje dogovora i koalicija, što je vrlina koja je prijeko potrebna kako bi se ujedinila podijeljena oporba.

Odgojen je kao jedno od osmero djece u obitelji koja pripada srednjem sloju društva. Otac mu je pilot, majka učiteljica, a djedovi su mu služili u venezuelanskoj vojsci. Dolazi iz lučkog mjesta La Guaira udaljenog oko 30 kilometara od glavnog grada Caracasa. Obitelj mu je preživjela veliku katastrofu koja je pogodila pokrajinu Vargas, u kojoj se nalazi La Guaira, kada su obilne kiše izazvale bujice, odrone i klizišta u kojima je poginulo oko 30 tisuća ljudi. Iako su preživjeli, izgubili su dom te su privremeno bili beskućnici. Navodno je njegova politička stajališta profilirala upravo ta katastrofa zbog neadekvatne reakcije vlasti tadašnjeg predsjednika Huga Chaveza.

Kao student Guaido je vodio prosvjede protiv Huga Chaveza, bivšeg socijalističkog predsjednika koji je prije smrti odredio Madura za svoga nasljednika. No za razliku od Madura, Chavez je volio izbore i nije propuštao priliku na biralištima dokazati svoju premoć. Guaidov mentor je Leopoldo Lopez, karizmatska ličnost koja nema moć okupljanja. Lopez se od 2014. godine nalazi u kućnom pritvoru te mu je zabranjeno bavljenje politikom, a jasno je da je on odlučio da upravo Guaido vodi parlament kada je došao red da njihova stranka Narodna volja preuzme predsjedanje.

Guaidovo imenovanje šefom Narodne skupštine dalo je novi zamah oporbi, fragmentiranoj u međusobnim sukobima već godinama. Oporba je osvojila većinu na parlamentarnim izborima održanim 2015., ali 2017. godine Maduro je oformio zasebno tijelo, ustavotvornu skupštinu, koja je preuzela zakonodavne ovlasti.

Zašto ljudi prosvjeduju?

Maduro, koji je preuzeo dužnost predsjednika Venezuele 2013. godine, nakon smrti Huga Chaveza, kritiziran je u zemlji i svijetu zbog navodnih kršenja ljudskih prava i načina na koji upravlja ekonomijom. U zemlji vlada nestašica osnovnih potrepština kao što su lijekovi i hrana, a procjenjuje se da je kao posljedica Madurove vlasti tri milijuna ljudi pobjeglo iz nje.

To je jedan od glavnih razloga za to što susjedne zemlje koje su suočene s velikim priljevom imigranata iz Venezuele žele okončati Madurovu vlast kako bi se stanje stabiliziralo, a odljev stanovništva zaustavio. Godišnja stopa inflacije dosegla je 1.300.000 posto u razdoblju od 12 mjeseci do studenog 2018. godine, pokazuje studija Narodne skupštine.

Demonstracije koje su izbile u srijedu dolaze tek dva dana nakon što je 27 pripadnika Nacionalne garde uhićeno zbog navodnog pokušaja puča. Međutim, u Venezueli i dalje postoji lojalna jezgra ljudi koji podržavaju vlast i koji smatraju da je za probleme s kojima se susreću kriva desno orijentirana opozicija koju podupiru SAD i neprijateljski raspoloženi susjedi.