Tužitelji u Srbiji smatraju, kako je vidljivo iz objavljenih dijelova optužnice, da su optuženi piloti provodili odluku donesenu na sastanku predsjednika Tuđmana s vojnim i političkim vrhom, održanom na Brijunima uoči početka akcije Oluja. Tamo je pak rečeno da Srbima treba nanijeti takve udarce da praktički nestanu te da im treba tobože jamčiti građanska prava i javno ih pozivati da se ne iseljavaju, ali im istovremeno priopćavati kojim cestovnim pravcima napustiti Hrvatsku.

Optuženi piloti su, kako je navedeno, provodeći tu brijunsku odluku i zajednički ostvarujući navedene ciljeve u koordinaciji viših i nižih komandi u Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu, zapovjedili napade zrakoplovima na izbjegličku kolonu.

'Iz objavljenih dijelova optužnice čini mi se da je to više obračun sa samom akcijom Oluja i da oni preko ovog slučaja žele ponovno otvoriti postupak za Oluju. Nekoliko je činjenica tu bitno: Haški sud već je razmatrao predmet Petrovačke ceste i tu je zaključeno da nema dovoljno dokaza da bi naši piloti počinili ono što im Srbija stavlja na teret. Pojavila se i snimka Mladića koji razgovara sa svojim suradnicima i oni navode da je njihov pilot vojnog helikoptera pucao po civilima. Činjenica je i da se vojska izmiješala s civilima; Vlada SAO Krajine odlučila je o povlačenju i prisilnoj evakuaciji, a netko je donio odluku da se vojska, tenkovi, teško naoružanje pomiješaju s civilima. Onaj tko je donio tu odluku, po meni, isto tako je počinio zločin', kaže Vesna Škare Ožbolt.

'Apsolutno nemaju pravo opet analizirati Oluju'

Nadalje, nije jasno kako su provođeni dokazi za optužnicu; bilo bi jako čudno da su to radili na teritoriju Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a da to nadležne vlasti nisu znale.

'Čini mi se, dakle, da je ovo pokušaj da se praktički 'preotvori' legitimitet operacije Oluja, a koja je nedvojbeno utvrđena kao legitimna na Haškom sudu. Više je razloga za to sad, nakon 27 godina: prvi motiv su unutarnjopolitički problemi pa se ovako, preko klasičnih političkih mamaca, jednostavno skreće pozornost srbijanske javnosti na nešto drugo; drugo je to što se oni očito ne mogu pomiriti sa zaključcima i odlukama Haškog suda. Apsolutno nemaju pravo opet analizirati Oluju. Zakoni koje su donijeli potpuno su bespredmentni, proglasili su univerzalnu jurisdikciju za teritorij RH i BiH, za državljane RH i BiH, dakle nešto što je potpuno nepoznato u pravu', navodi bivša ministrica pravosuđa.

Po pitanju samog zločina i stradavanja civila, među kojima su i djeca, kaže da apsolutno treba sve provjeriti.

'Realno, optužnica je tu, piloti su dobili branitelje po službenoj dužnosti, a nitko ih nije obavijestio. Nije obaviještena ni Republika Hrvatska, barem mi to ne znamo. To je pravosudna lakrdija', ocjenjuje Škare Ožbolt.

Za razliku od kolege Ante Nobila, koji smatra da se Hrvatska treba snažno umiješati u ovaj slučaj jer je to jedini način da se utvrdi istina, Škare Ožbolt rezonira da bi taj postupak bio besmislen.

'Da su oni zatražili da se postupak vodi u Hrvatskoj, to bi bila druga priča. Hrvatska mora dobiti zahtjev za dokumentacijom koju zaprima Ministarstvo pravosuđa i dostavlja ga Državnom odvjetništvu koje analizira tu dokumentaciju i onda donosi odluke. Ali to očito nije bio slučaj, inače se ne bi dogodilo da je optužnica potvrđena i da ide suđenje u odsutnosti. Znači, odlučili su sve provesti kod sebe. To je potpuno besmislen postupak', kaže Škare Ožbolt.

Nije upoznata s tim da su Zagreb i Sarajevo bili u kontaktu oko zločina na Petrovačkoj cesti, tj. da Hrvatska nije odgovarala na zahtjeve bosanskog tužiteljstva, kako je to rekao Nobilo. Što bi, po njezinom sudu, Hrvatska u idućem koraku trebala napraviti?

'Ako bi oni pokrenuli Interpolovu tjeralicu, Hrvatska bi morala reći da je to politički motivirano. U tom slučaju nitko neće reagirati', upućuje Škare Ožbolt.

Podsjeća da ovo nije prvi slučaj da je Srbija optužila hrvatske državljane na ratne zločine, iako je ovo prva optužnica povezana s Olujom. Primjerice, iz Beograda je 2011. stigla optužnica za ratni zločin i genocid u Vukovaru protiv Vladimira Šeksa, Ivana Vekića, Branimira Glavaša, Tomislava Merčepa te 40 vukovarskih branitelja.

'Staviti točku na takve stvari, dva su načina'

'Dakle svako malo Srbija piše te optužnice i proizvodi ovakve situacije. Može se pretpostaviti da ni ovo neće biti posljednji slučaj te političko-pravosudne farse i da će još netko za godinu, dvije doći na red. Definitivno bi trebalo staviti točku na takve stvari, a to se radi na dva načina: ili razgovorima, kojih očito nema, ili hrvatskom blokadom napretka Srbije na putu u EU', rezonira Škare Ožbolt, dodajući da je Hrvatska, nažalost, prije nekoliko godina dala Srbiji zeleno svjetlo za otvaranje 'pravosudnih' poglavlja 23. i 24. u pregovorima za pristupanje Europskoj uniji.

Srpska premijerka Ana Brnabić burno je reagirala na neuvijene prijetnje hrvatskih dužnosnika da će im zbog optužnica blokirati europski put. Zapanjena je time što se Hrvatska, kao članica EU-a, usuđuje javno reći da 'ne možete bio dio EU-a ukoliko tražite pravdu za ubojstvo srpske djece - jer četvero ih je tamo pobijeno, starosti šest do 13 godina'. Pita se kakva je to vladavina prava, kakve su to europske vrijednosti? Škare Ožbolt ima odgovor i na to: 'Apsolutno ih treba blokirati, jer da im je stvarno do istine, onda bi tražili da Hrvatska to istraži.'

Komentirajući to što Hrvatska nije provela vlastitu istragu, kaže da je taj predmet bio na Haškom sudu: 'Tamo se o tome raspravljalo i nije utvrđena nikakva odgovornost hrvatskih pilota. Što bi Hrvatska sad trebala?'

Komentirala je i najavu srpskog odvjetnika Dušana Bratića da će za isto djelo za koje se terete četvorica pilota podnijeti kaznenu prijavu i protiv admirala Domazeta Loše, brigadira Ilije Maričića te generala Pavla Miljavca.

'Postalo je to tragikomično. Na ovaj način samo dezavuiraju svoje pravosuđe. U konačnici, mogli su, kada se vodio proces na Haškom sudu, intervenirati i dostaviti dokaze, mogli su sve. A zašto nisu? Zašto sada, a ne onda', pita Škare Ožbolt.