Splitski poduzetnik Vicenco Blagaić pokrenuo je projekt 'Uhljeb godine': U njegovoj produkciji započelo je snimanje prve četiri pilot-emisije kroz koje će 'razotkriti nedodirljive likove u državnoj upravi i državnim tvrtkama koji usporavaju procese i izmišljaju probleme'. S nekoliko poduzetnika i partnera koji, kako kaže, također muče muku s uhljebima, serijal će ponuditi svim nacionalnim televizijskim kućama za prikazivanje
Već je zakupio internetsku domenu uhljeb.hr, izrađena je mobilna, preko koje će građani prijavljivati svoje primjere administrativnih bizarnosti, razrađen marketinški plan, a kao poseban spektakl najavljuje se biranje i proglašenje 'uhljeba godine'. Svaka emisija, kaže, sastojat će se od dvije temeljito istražene terenske teme, a potom i razgovora u studiju u kojemu će sjediti nekoliko gostiju - političar, odvjetnik, poduzetnik, konzultant i 'ako netko od uhljeba bude htio nastupiti'.
Blagaić je potaknut vlastitim primjerom: tvrdi da zbog sporosti administracije mjesečno trpi gubitke od otprilike 70 tisuća eura, koliko iznose bankarske kamate, premda u osnovi nema ničega spornog i premda bi njegova golema investicija mogla biti pokrenuta samo da se u razumnom roku pribavio posljednji dokument koji nedostaje. A njega čeka gotovo tri godine.
'Dakako da sam krenuo od sebe, uvjerio sam se da su uhljebi i birokracija osnovni problem zbog kojega ljudi odlaze iz Hrvatske. Često se napadaju i kritiziraju Vlada i zakoni koje ona donosi, a nitko ne obraća pažnju na ljude na terenu koji te iste zakone odbijaju provoditi', govori Blagaić za tportal.
Kafkijanska epizoda s Tri sestrice
On punih deset godina razvija projekt u Općini Dubrovačko primorje na lokaciji nazvanoj Tri sestrice, na kojoj na površini od 2.000 hektara (20 milijuna kvadrata) planira izgradnju golemog turističkog kompleksa s investicijskim potencijalom od pet milijardi eura. U prvoj fazi, na oko tri milijuna kvadrata, gradilo bi se sedam hotela s 400 rezidencija, 221 vila, 500 apartmana i dodatni konferencijski, zabavni, trgovački, sportski i kulturni sadržaji, zatim marina s 400 vezova za megajahte te golf teren s '18 plus 9' rupa. Upravo za ovaj dio investicije nedostaje taj jedan dokument, a Blagaić je za tportal objasnio o čemu se radi.
'Od 2007. godine do danas otkupio sam 94,5 posto zemljišta na toj lokaciji: sklopili smo 850 ugovora s nasljednicima, proveli bezbroj ostavinskih rasprava - jer je samo 15 posto upisanih vlasnika bilo živo - i uz sve muke prešli minimalnih 90 posto potrebnih za razvrgnuće suvlasničke zajednice. Ostatak zemljišta isplaćuje se na poseban račun, po cijeni koju odredi vještak', objašnjava Blagaić.
Potom je podnio zahtjev i nastala je klasična hrvatska zavrzlama: godinu i pol sud je pripremao ročišta, imenovao skrbnike nepoznatih preminulih suvlasnika, bavio se dostavom pošte i urudžbenicama, da bi koncem prošle godine na teren izašao sudski vještak sa zadatkom da u roku od 30 dana svoju procjenu dostavi sudu.
'On je to učinio tek nakon 90 dana, u međuvremenu je sutkinja koja je imala samo zaključiti raspravu otišla na porodiljni dopust, pa je proteklo nekoliko mjeseci da novi sudac preuzme predmet, pa smo očekivali novo ročište prije ljeta, pa potom u rujnu, da bi napokon bilo zakazano za prosinac ove godine', opisuje Blagaić.
Nisu pomogle čak ni požurnice Ministarstva pravosuđa i Agencije za investicije i konkurentnost.
HEP se javio nakon 600 dana!
Za Tri sestrice on ima važeće urbanističke planove, riješen je i veći dio nedoumica oko infrastrukture, no građevinsku dozvolu ne može dobiti ako nema vlasništvo 'jedan kroz jedan'.
Birokraciju, kaže, ne zanima to da za svaki mjesec čekanja od otkazanog do otkazanog ročišta njegova tvrtka plaća 70 tisuća eura na kamate, kao ni to da ima potpisane predugovore s nekoliko velikih svjetskih investitora i hotelskih operatera, kao i pisma namjere dviju velikih svjetskih banaka.
Tportalu je predstavio drugi primjer koji bi svakako mogao zaslužiti mjesto u njegovoj emisiji posvećenoj uhljebima.
'Od HEP-ove podružnice Elektrojug 20. travnja 2015. godine zatražili smo uvjete iz energetike za pristupnu cestu od magistrale do lokacije u Dolima, na što su po zakonu morali odgovoriti u roku od 30 dana. Umjesto toga, javili su se nakon punih 600 dana! U dopisu od 12. prosinca 2016. godine čak se pozivaju na naš zahtjev s datumom od travnja 2015., dakle i sami priznaju da ne postupaju u zakonskom roku. Tko je ikada odgovarao za ovakvu šutnju administracije?', pita se on.
Pritisak na institucije
Megaprojekt u blizini Dubrovnika njegov je životni san i najavljuje da ni u kojem slučaju od njega neće odustati, premda je imao brojne ponude da ga jednostavno proda. Na logično pitanje hoće li se njegova televizijska emisija o uhljebima protumačiti kao pritisak na institucije, odgovara vrlo jednostavno:
'A može li se kao pritisak protumačiti činjenica da se zahtjevi umjesto u roku od jedne godine rješavaju pune tri godine?'
Obećava da su njegovi problemi tek povod za javni obračun s administracijom, pa poziva građane i poduzetnike da mu se jave s vlastitim konkretnim primjerima: oni se možda neće odmah riješiti, ali barem će ih staviti pod svjetla reflektora.