Pentagon je precizirao da je prošlog tjedna u norveškoj zračnoj bazi Orland kod Trondheima rasporedio četiri nadzvučna strateška bombardera s promjenjivom geometrijom krila te da bi u iduća tri tjedna trebali započeti misije u međunarodnom zračnom prostoru polarnog kruga u blizini krajnjeg sjeverozapada Rusije.

Dosad su američki borbeni zrakoplovi za misije iznad Arktika uglavnom polijetali iz Velike Britanije, a premještanje snaga puno bliže Rusiji znači da će SAD moći brže reagirati na potencijalnu rusku agresiju, pojašnjavaju dužnosnici Pentagona. 'Operativna spremnost i naša sposobnost da podržimo saveznike i partnere te brzo odgovorimo presudne su za zajednički uspjeh', pojasnio je general Jeffrey Harrigian, zapovjednik američkih zračnih snaga u Europi i Africi (EUCOM), dodajući da će bombarderi u misijama sudjelovati uz podršku norveških višenamjenskih lovaca tipa F-35.

Posljednjih nekoliko mjeseci Pentagon je rasporedio slične skupine bombardera B-52 na Bliskom istoku kao sredstvo demonstriranja američke sposobnosti da brzo premjesti strateško oružje u potencijalno napete regije.

Novoizabrani američki predsjednik Joe Biden već je pokazao da je spreman usvojiti stroži pristup Moskvi od svojeg prethodnika Donalda Trumpa. Biden je odmah poslije preuzimanja Bijele kuće u razgovoru s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom upozorio Kremlj na učestale kibernetičke prijetnje, ali i na trovanje i uhićenje vodećeg oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog.

Uz to, američko ministarstvo obrane duboko je zabrinuto zbog ruskih vojnih poteza kojima je zatvoren potencijalni pristup Arktiku za istraživanje prirodnih resursa i pomorski pristup. Na rusku militarizaciju arktičke regije upozoravala je ranije i državna tajnica za ratno zrakoplovstvo Barbara Barrett te je prošle godine poručila Moskvi da će se Washington suprotstaviti agresivnim potezima Rusije koja je u to područje postavila obalne raketne sustave i dopremila značajnu zračnu tehniku.

SAD procjenjuje da je rusko održavanje vlastitog pristupa Arktiku sve vitalnije, osobito kada se zna da gotovo 25 posto ruskih zaliha nafte i zemnog plina dolazi sjeverno od Arktičkog kruga. Stoga je Rusija još ranije počela razvijati svoju ratnu mornaricu za sudjelovanje u borbenim sukobima visokog intenziteta. Takav stav Moskve, smatra Pentagon, može posve umanjiti svaki diplomatski napor i poljuljati stabilnost regije.

Amerikanci na ruske provokacije namjeravaju odgovoriti bombarderima B-1B, zbog učestalih kvarova poprilično kontroverznim zrakoplovima. Zbog problema s održavanjem taj avion nije sudjelovao u Zaljevskom ratu 1991. godine, već je sva bombardiranja izvodio stariji bombarder B-52. Kasnije se ispostavilo da nije sudjelovao u Zaljevskom ratu jer je američko ratno zrakoplovstvo rezerviralo taj avion za nuklearne udare, a kojem je pak sredinom 90-ih godina uklonjena nuklearna sposobnost.