Norveška kraljeva garda je vojska norveškog kralja koja se sastoji od 160 djelatnih osoba i 1200 novaka. Kao jedna od 16 kraljevskih gardi u svijetu, na dužnosti je 24 sata dnevno i 365 dana u godini, brinući se za sigurnost kraljevske obitelji u miru, krizi i ratu. Garda često putuje Norveškom i u inozemstvo te promovira Norvešku pokaznim vježbama i glazbenim izvedbama svjetskog glasa.

Garda veličine bojne ima dvije glavne uloge: služi kao tjelohraniteljska postrojba norveškog kralja i njegove obitelji te čuva četiri kraljeve rezidencije. Postrojbu je oformio švedsko-norveški kralj Oscar I 1856. godine dok su te dvije skandinavske države bile u uniji, a 1888. preselila se iz Stockholma u Kristianiju, kako se tada nazivao Oslo.

Spasili kralja i vladu od nacističkih vojnika

Nakon neovisnosti Norveške 1905. postrojba je iz satnije prerasla u bojnu, a za vrijeme napada nacističke Njemačke u travnju 1940. spriječila je Wehrmacht da zarobi kralja Haakona VII, njegovu obitelj i članove norveške vlade.

Garda je tijekom nacističke okupacije Norveške nastavila borbe u središnjem dijelu zemlje, a njemački vojnici su pripadnike te bojne nazivali 'crnim vragovima' zbog njihove žestine i tamnoplavih odora. Odore su ostale nepromijenjene do današnjih dana, a krase ih i specifični paradni šeširi s perjanicom od pijetlova repa koji podsjećaju na one kakve nose bersaljeri – specijalne pješačke postrojbe talijanske vojske izvježbane u gađanju i žurnom kretanju kao strijelci jurišnici.

Pripadnici garde su novaci koji dolaze u bojnu nakon što u vojsci odrade temeljnu obuku. Prvih pet tjedana u gardi provode u neprekidnom vježbanju, borbi prsa o prsa i pucanju iz neposredne blizine, nakon čega se šalju na prve dužnosti u kraljevske rezidencije. Uz to, uvježbavaju specijalne operacije unutar svojih vodova te se mogu aktivirati kao gardijska borbena skupina čija je misija tajna, poput one koja je uslijedila nakon napada terorista Andersa Breivika na Oslo 22. srpnja 2011.

Gardisti su Norvežanima i turistima Osla najpoznatiji po ceremoniji smjene straže koja se ispred kraljevske palače u Oslu svakodnevno odvija od 13.30 do 14 sati. Osim čuvanja straže, garda sudjeluje u mimohodima kad god se u glavnom gradu odvijaju važni državni događaji, uključujući kraljevo otvaranje parlamenta, posjete stranih šefova država ili obljetnice velikih događaja iz norveške povijesti. Postoji mit da gardisti ne smiju govoriti, no to nije istina, već samo ne smiju odgovarati na pitanja o kralju i kraljevskom dvoru.

Kraljevski pingvin u činu brigadira kao maskota

Maskota garde je kraljevski pingvin nazvan Nils Olav III. Prvog Nilsa Olava garda je udomila 1972. iz edinburškog zoološkog vrta na inicijativu poručnika Nilsa Egeliena pa je pingvinovo ime kombinacija poručnikova i imena tadašnjeg kralja Olava. Prvi Nils Olav dogurao je do čina narednika, a njegov nasljednik Nils Olav II čak do čina pukovnika te je odlikovan i medaljom za neprekidnu službu i dobro ponašanje.

Nils Olav III pak ima čin brigadira i nosi titulu viteza norveške vojske, a izvan ceremonijalnih nastupa ta ptica prebiva u edinburškom zoološkom vrtu, kao i njegovi prethodnici. Prilikom promaknuća u brigadira, Nils Olav III je u ime kralja Haralda V obavio pregled gardista postrojenih njemu u čast.

Valja naglasiti da će Norveška kraljeva garda nastupiti 3. lipnja na splitskoj Rivi s početkom u 16 sati dok će je Zagreb ugostiti idućeg dana, i to čak dva puta. Prvo će se od 11 sati na Trgu bana Jelačića održati smotra s pripadnicima Hrvatske vojske. Prije okupljanja na glavnom zagrebačkom trgu garda će održati mimohod od Zrinjevca, preko Tesline ulice do Cvjetnog trga, a istog dana s početkom u 18 sati održat će mimohod parkom Maksimir uz pokaznu vježbu na livadi iza Vidikovca.

Veleposlanstvo Kraljevine Norveške za gledatelje je osiguralo hrvatske i norveške zastavice, a svi događaji su besplatni i primjereni za djecu. Iz veleposlanstva napominju da će tijekom vježbi biti ispaljivani ćorci, a sve događaje bit će moguće pratiti u prijenosu uživo putem kanala veleposlanstva na YouTubeu.