Silent Hunter je lasersko oružje protiv dronova koje je u Kini razvila tvrtka Poly Technologies kao poboljšanu verziju 30-kilovatnog protuzračnog sustava Low-Altitude Laser Defending System (LASS), dostupnog u fiksnoj te mobilnoj verziji. Sustav ima maksimalan domet od četiri kilometra. Iako je prvenstveno dizajniran za traženje, praćenje i uništavanje niskoletećih dronova, dovoljno je snažan da probije pet čeličnih ploča debljine dva milimetra na udaljenosti od 800 metara ili jednu čeličnu ploču debelu pet milimetara na 1000 metara. Laserski sustav je postavljen na kontejner koji vuče kamion s pogonom 6x6, a za razaranje ciljeva koristi optički laser na električni pogon. Za nadzor koristi 3D žirotronski visokofrekventni radar domaće proizvodnje.

Prema navodima kineskog proizvođača, Silent Hunter dosad je korišten za osiguranje samita G-20 održanog u rujnu 2016. u Hangzhouu, a široj javnosti predstavljen je na sajmu IDEX 2017. u Abu Dabiju. Ponovno je prikazan na Međunarodnoj izložbi oružanih sustava i vojne opreme (KADEX) održanoj godinu kasnije u Kazahstanu.

Značajna vojna suradnja Kine i Saudijske Arabije pokrenuta je 2014., kada je Peking počeo osiguravati Rijadu oružje koje SAD nije htio prodati kako ne bi pokrenuo regionalnu utrku u naoružanju. Washington je u posljednje vrijeme srezao svoju vojnu nazočnost na Bliskom istoku, što ponajviše koristi Kini koja nabavlja naftu od Saudijaca, a ne plaća je u dolarima, kako je donedavno bilo pravilo, nego u vlastitoj valuti, dok Peking zauzvrat ima otvoreno tržište za prodaju svojih obrambenih sustava, prije svega onih bespilotnih, a koji su već nekoliko godina općeprihvaćena sadašnjost u pogledu obrane.

Prema izvještaju Štokholmskog instituta za istraživanje međunarodnog mira (SIPRI) iz ožujka prošle godine, zemlje Bliskog istoka su u razdoblju od 2016. do 2020. povećale uvoz oružja za 25 posto u odnosu na period od 2011. do 2015. Preciznije, Kina je kao novi tržišni igrač između 2016. i 2020. povećala prodaju oružja Saudijskoj Arabiji za čak 386 posto, a Ujedinjenim Arapskim Emiratima za 169 posto u odnosu na prethodne četiri godine.

Iako su brojke astronomske, valja podsjetiti da Kina do 2016. nije bila vidljivo prisutna na obrambenom tržištu Bliskog istoka. SAD, prema istom izvješću, još uvijek prednjači po prodaji oružja u regiji. Podaci kažu da 61 posto ukupnog oružja koje je nabavio Rijad potječe iz američkih izvora, a ono iz SAD-a čini 56 posto ukupnog oružja koje su na svjetskom tržištu nabavili Ujedinjeni Arapski Emirati. Kinezi su najprije počeli opskrbljivati Saudijce borbenim dronovima tipa CH-4 Rainbow te bespilotnim letjelicama srednje visine i duge autonomije tipa Wing Loong I, a potom i tipom Wing Loong II, povezanim s komunikacijskim satelitima.

Rijad ih, baš kao i Silent Hunter, koristi u napadima na jemenske Hutije, a njih podržava Iran i smatra se ključnim konkurentom Saudijske Arabije u regiji te taj šijitski islamistički pokret nazvan po lokalnom plemenu opskrbljuje dronovima vlastite proizvodnje Šahid-136. Identične kineske dronove nabavili su Ujedinjeni Arapski Emirati, članovi koalicije predvođene Saudijcima, a kineske bespilotne letjelice odnedavno se nalaze i u sastavima egipatske, iračke i jordanske vojske.

Saudijci su, inače, nedavno potpisali ugovor s Kinezima o izgradnji tvornice dronova u toj sunitskoj kraljevini, a Kinezi su istovremeno najavili da rade na laserskom sustavu veće snage. S druge strane američki Lockheed Martin je sredinom godine započeo testirati protuzračni laser snage 300 kW, što prema analitičarima najavljuje nove izazove među tržišnim konkurentima.